16. rujna 2021. u Hrvatskome državnom arhivu održan je znanstveni skup Glavačeva karta Hrvatske kao uvod u istoimenu izložbu posvećenu završetku konzervatorsko-restauratorskih radova na najstarijemu zemljovidu Hrvatske, onome isusovca Stjepana Glavača iz 1673. godine. Radi se o jednome od najstarijih hrvatskih kartografa 17. stoljeća koji je, djelujući pod snažnim utjecajem europske znanosti i kulture, snažno promicao hrvatske nacionalne interese. Glavač je osim geografskih informacija doprinosio širenju povijesne istine o Hrvatskoj te razvoju svijesti i potrebi integracije hrvatskih zemalja.

Skup je otvorio jedan od priređivača mr. sc. Ladislav Dobrica, pročelnik Odjela za informacije i komunikacije pri HDA-u, dajući uvodnu riječ ocu Daliboru Reniću, provincijalu Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Budući da je Stjepan Glavač bio pripadnik Družbe Isusove, a trenutno je u tijeku i proslava Ignacijeve godine, na taj je način i Hrvatski državni arhiv uključen u obilježavanje navedene obljetnice. Nakon nadahnutoga govora oca Renića, u kojemu je izrazio zahvalnost Metroplitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskome državnom arhivu kojima je na skrb povjerena pisana baština isusovačkoga reda, sesiju izlaganja otvorio je dr. sc. Josip Faričić sa Sveučilišta u Zadru. U svome izlaganju podijelio je spoznaje o kontekstu nastanka te sadržaju i doprinosu Glavačeve karte s obzirom na razvoj kartografije i geografije u ranome novom vijeku. Dr. sc. Marina Viličić s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba, koja se u Glavačevom kartom bavila u sklopu doktorskoga rada analizirajući je sa strane kartografije, istaknula je kako Karta predstavlja novinu u prikazivanju hrvatskih krajeva, a njezin značaj i utjecaj očituju se između ostaloga i u grafičkome mjerilu izraženome u hrvatskim miljama. Dr. sc. Milan Pelc govorio je o Glavačevoj karti iz perspektive povjesničara umjetnosti, tj. o likovnim osobinama Glavačeva zemljovida i njihovoj simbolici te uz to usko povezano pitanje autorstva. U prezentaciji o konzervatorsko-restauratorskim radovima na Glavačevoj karti dr. sc. Andreja Dragojević opisala je faze rada na Karti (uz popratne fotografije i detaljno objašnjenje svake od navedenih faza). U drugome dijelu skupa dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest govorio je o simboličkome značenju heraldičkih elemenata na Glavačevu zemljovidu, dok je mr. sc. Ladislav Dobrica u svome izlaganju naglasak stavio na povijesni kontekst nastanka Karte i događaja koji su na njoj zabilježeni. Skup je zaključen izlaganjem Emilije Domazet iz Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije koja je okupljenima htjela približiti zbirku karata i atlasa koja se nalazi u fondu Metropolitanske knjižnice i predstavlja neprocjenjivu pisanu baštinu staru već skoro tisuću godina. Nakon znanstvenoga skupa svečano je otvorena i popratna izložba, u sklopu koje je u auli Hrvatskoga državnog arhiva izložena i replika Glavačeve karte.

Izložbu možete razgledati svakim radnim danom od 9 do 14 sati uz prethodnu najavu na adresu e-pošte: kpa@arhiv.hr ili broj telefona 01/ 4801 – 930.