*Fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 kn
(PDV je uključen u cijenu)
FONTES - IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST, god. 28 (2022)
Glavna urednica: Tatjana Šarić Zagreb, 2022.
Cijena: 9,29 € / 70,0 kn
Novi broj Fontesa tematski je drugačiji - posvećen je jednom od ravnatelja tadašnjeg Državnog arhiva u Zagrebu, povjesničaru i arhivistu Josipu Matasoviću. Čitateljima donosimo Matasovićeve dnevničke zapise iz vremena početka njegova službovanja na tom položaju - od lipnja 1941. pa do kraja 1942. godine. Vrijeme je to Drugog svjetskog rata, turbolentno razdoblje svjetske i hrvatske povijesti, a Matasović tada, iako postavljen od endehazijske vlasti, nastupa kao stučnjak u svome poslu koji nastoji obavljati na visokoj profesionalnoj razini. Tijekom svojeg službovanja uvodi neke danas uobičajene, ali tada nove arhivističke standarde te time uvelike pridonosi uređenju i funkcioniranju arhiva kao ustanove. Dnevnički zapisi sačuvani su kao dio fonda HR-HDA-1059. Matasović Josip. Dnevnik je za tisak priredila viša arhivistica Ivana Kuhar.
ZBORNIK RADOVA SA ZNANSTVENOG SKUPA GLAVAČEVA KARTA HRVATSKE
Urednica: Emilija Domazet Zagreb, 2023.
Cijena: 10,00 € / 75,35 kn
Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatski državni arhiv 16. rujna 2021. organizirali su znanstveni skup s izložbom Glavačeva karta Hrvatske, na kojem je sudjelovalo sedam izlagača s vrlo raznorodnim temama. U zborniku je prikazano sedam radova koji s različitih gledišta progovaraju o najstarijoj karti Hrvatske, karti Stjepana Glavača iz 1673. godine. Glavač je jedan od najstarijih hrvatskih kartografa 17. stoljeća koji je, djelujući pod snažnim utjecajem europske znanosti i kulture, snažno promicao hrvatske nacionalne interese. Danas se jedinstveni primjerak ove karte čuva u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije.
GLINA 1941. TRAGEDIJE I TRAUME U PAMĆENJU I ZABORAVU
Glavni urednik: Drago Roksandić Zagreb, 2022.
Izdanje se može pregledati u Čitaonici HDA
Zbornik radova Glina 1941. Tragedije i traume u pamćenju i zaboravu nastao kao plod suradnje Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva i Srpskog narodnog vijeća nakon gotovo deset godina od održavanja znanstvenog kolokvija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja – 4/5. kolovoza 1941.: svjedočanstva i kultura sjećanja. Koncepcija Skupa i ovaj Zbornik dokazuju kako je o traumatičnoj temi ustaškoga zločina nad Srbima u Glini u ljeto 1941. moguće pisati i govoriti objektivno i etički vjerodostojno. Pristup u Zborniku dobar je primjer za rasvjetljavanje brojnih drugih tema koje su zbog prešućivanja ili zaborava ostali izvan okvira službene historiografije. Zbornik u tom smislu predstavlja nastojanje profesionalnih istraživača da pridonesu kritičkom propitivanju teme koristeći se dostupnim izvorima. Na znanstveno utemeljen i vrlo detaljan način predstavljeni su mnogi aspekti ne samo glinske tragedije nego i povijesnog konteksta i posljedica. Pored analitičkih priloga u Zborniku posebno vrijednima se čine i mnogobrojni dodaci, među njima i sakupljena sjećanja suvremenika kao i analiza jedinog preživjelog iz glinskog pokolja, Ljubana Jednaka, te baza s podatcima za identifikaciju svih žrtava nasilja u kotarevima Glina i Vrginmost od 1. siječnja 1941. do 31. siječnja 1942. godine.
RIJEČ IZA SLIKE: REPRODUKCIJA KNJIGA SNIMANJA HRVATSKIH FILMSKIH KLASIKA IZ ZBIRKE HDA Martin u oblacima Branka Bauera, 1961.
Urednik: Mladen Burić Zagreb, 2022.
Cijena: 19,91 € / 150,00 kn
Predstavljamo četvrto izdanje biblioteke Riječ iza slike: reprodukcija knjiga snimanja hrvatskih filmskih klasika iz zbirke HDA, film „Martin u oblacima” režisera Branka Bauera iz 1961. Ova urbana komedija kojom se nastavlja zlatno razdoblje opusa Branka Bauera prati mladi studentski par Martina (Boris Dvornik) i Zoricu (Ljubica Jović) koji žive blizu, ali odvojeno kao podstanari i žele kupiti vlastiti stan u kojemu bi mogli zajedno živjeti. Kako bi zaradio novce koji bi mu trebali omogućiti kupnju stana u novogradnji, Martin, dok su mu gazde na putu, daje u podnajam stan u kojemu živi talijanskomu biznismenu Carmineu (Antun Nalis) i njegovoj kćerki (Ljerka Prekratić), nesvjestan da je iza svega prevara.
Nastao prema scenariju Fedora Vidasa uz suradnju Vladimira Kocha, Kreše Golika i samog Bauera, „Martin u oblacima” ostvarenje je koje uspješno tematizira potrošačko društvo u nastajanju obuhvaćeno nizom motiva poput Zagrebačkoga velesajma, diskretnoga, ali uočljivog Zoričina interesa za modu, likova Talijana (oca Carminea i kćeri Marcelle) kao utjelovljenja zapadnjačkih manira i životnoga stila.
Iako je isprva naišao na relativno nepovoljne reakcije stručne kritike, film je bio iznimno popularan kod publike. Samo u Zagrebu vidjelo ga je preko sto tisuća gledatelja da bi kasnije bio uspješno prikazivan u Poljskoj, Čehoslovačkoj, SR Njemačkoj, DR Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, Mađarskoj, Venecueli, Kubi i SAD-u.
Pored reprodukcije originalne knjige snimanja koju je vodila Nada Markić, a u kojoj nalazimo zabilješke, fotografije, skice, upisane nove rečenice koje su kasnije postale sastavni dio filma, izdanje nam donosi i nadahnute tekstove Rajka Grlića i Josipa Vujčića, kao i biografije glumaca i autora filma koje je pripremio Juraj Kukoč.
ZAPISNICI SJEDNICA KOMISIJE ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA NR/SR HRVATSKE 1955. – 1961. Svezak I
Priređivači i urednici: Miroslav Akmadža i Tomislav Car Zagreb, 2022.
Cijena: 15,93 € / 120,00 kn
Objavom knjige zapisnika Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Narodne Republike / Socijalističke Republike Hrvatske nastavljaju se aktivnosti Hrvatskoga državnoga arhiva na priređivanju i objavljivanju izvornoga arhivskoga gradiva. Svezak I. odnosi se na razdoblje 1955. – 1961. godine i sadrži ukupno 58 zapisnika sjednica Hrvatske vjerske komisije (odnosno Komisije za vjerske poslove Izvršnog vijeća Sabora NRH, Komisije za vjerska pitanja Izvršnoga vijeća Sabora NRH i Republičke komisije za vjerska pitanja NRH) održanih od 6. siječnja 1955. do 16. studenoga 1961. godine. Svih 58 zapisnika sjednica Hrvatske vjerske komisije, kao i jedan zapisnik savjetovanja, jedna bilješka sa sastanka i pet zapisnika sjednica Savezne vjerske komisije koji se objavljuju u ovoj knjizi, čuvaju se u arhivskome fondu Komisija za odnose s vjerskim zajednicama u Hrvatskome državnome arhivu, dok se jedan zapisnik čuva u arhivskome fondu Zemaljska komisija za vjerska pitanja u Arhivu Bosne i Hercegovine. Kao i pri dosadašnjemu objavljivanju izvornoga arhivskoga gradiva, i u ovoj se knjizi tekstovi objavljuju u izvornom obliku, odnosno sa svim jezičnim, stilskim i gramatičkim obilježjima ondašnjega vremena.
UDBA I DEKLARACIJA: reakcije Službe državne sigurnosti na objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine
Autor: Nenad Bukvić Zagreb, 2022.
Cijena: 13,27 € / 100,00 kn
Ove godine obilježava se 55. obljetnica objave "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika". Objavu toga dokumenta u zagrebačkome tjedniku "Telegram" 17. ožujka 1967. znatan broj autora smatra početkom hrvatskoga proljeća, reformskoga političko-društvenog pokreta u Hrvatskoj koji je kulminirao 1971., a ugušen potkraj te i početkom iduće godine.
Objavljivanje Deklaracije naišlo je na otvorenu kritiku partijskih i državnih tijela (Sabora, Vlade), a uputu da objave političke komentare u kojima će osuditi stavove i način pripremanja i objavljivanja Deklaracije dobili su glavni mediji poput Radiotelevizije Zagreb i Vjesnika. Ubrzo je uslijedila i reakcija tajnih službi. SDS je 24. ožujka 1967., dakle tjedan dana nakon objave Deklaracije u tjedniku Telegram, donio odluku o pokretanju posebne operativne obrade pod nazivom „Klek”. Kao glavni cilj Obrade postavljeno je utvrditi je li Deklaracija sastavljena i objavljena uz sudjelovanje ili pod utjecajem političke emigracije, stranih diplomatskih predstavništava, pojedinih stranih obavještajnih službi ili protivnika režima u zemlji.
U ovoj knjizi objavljeno je tridesetak dokumenata uglavnom iz 1967. godine, a svrha je njihova odabira i objave prezentirati nove (ili dosad manje poznate) podatke o ključnim ljudima iza Deklaracije, masovnoj mobilizaciji koju je komunistički režim upregnuo da bi ih uspješno pratio i odjeku koji je Deklaracija o jeziku kao dokument proizvela u redovima opozicijskih i kritičkih intelektualaca kao i studentske i srednjoškolske omladine. U tim je dokumentima također jasno konstatirano kako nisu pronađeni dokazi da su bilo hrvatska politička emigracija bilo strane obavještajne službe utjecale na nastanak i objavu Deklaracije o jeziku iako su je brojni politički emigranti svesrdno poduprli i pozdravili.
BAJKA ZVJEZDANA, katalog izložbe povodom 100. obljetnice rođenja Vesne Parun
Autori: Marijan Bosnar i Melina Lučić Zagreb, 2022.
Cijena: 10,62 € / 80,00 kn
Povodom 100. obljetnice rođenja Vesne Parun Hrvatski državni arhiv priredio je izložbu koristeći se najvećim dijelom gradivom iz njezina osobnoga fonda upotpunjenoga s nekoliko komada gradiva iz drugih fondova u posjedu HDA-a. Kroz osamnaest tematskih plakata nastojali smo obuhvatiti Vesninih skoro osamdeset i devet godina života, ali i godine koje su uslijedile nakon njezine smrti. Vesnu Parun predstavili smo i kao slikaricu, dramatičarku, kazališnu spisateljicu, prevoditeljicu i satiričarku. Nismo smetnuli s uma niti njezin boravak u Bugarskoj, a na plakatima su zastupljene i teme kao što je njezino djetinjstvo te značajni pojedinci – Adnan al-Marzouki i stogodišnja Magdica iz Zaboka koji su neizostavni kamenčići u njezinu životnom mozaiku, jednako kao i antologijska pjesma Ti koja imaš nevinije ruke. Jedan smo plakat posvetili kapama i šeširima po kojima je lik Vesne Parun bio prepoznatljiv široj javnosti, dok na drugome donosimo djelić od brojnih komentara koje je zapisivala prije predaje arhivskoga gradiva u HDA.
Tekstovi u ovome katalogu sastoje se u najvećoj mjeri od citata iz brojnih intervjua Vesne Parun objavljenih u tisku tijekom godina ili navedenih u novinskim tekstovima o njoj. Svi su preuzeti iz opsežnoga hemerotečnog gradiva sačuvanoga u njezinu osobnome arhivskom fondu.
KAD PTICA PRESTANE VOLJETI, posljednji rukopisni memoari Vesne Parun
Priređivači: Denis Derk i Marina Selnik Zagreb, 2022.
Vesna Parun posljednje je memoare pisala u dvije faze, tijekom 2004. i 2005. godine u kontinuitetu te početkom 2010., godine u kojoj je i preminula u listopadu. Počela je zapisivati sjećanja u tvrdo ukoričenim bilježnicama šarenih motiva, pomalo konfuzno i iskričavo. Nije pisala kronološki, navodila je događaje i birala teme kroz koje će evocirati uspomene, počela bi pisati o nekom događaju pa bi se prebacila na opisivanje drugog, ubacujući napomene, skice za buduće opise i šaljive opaske. Tri bilježnice i jedan rokovnik kojega čuvamo u Hrvatskom državnom arhivu skica su nedovršenih memoara. Ovom razbarušenom i nepretencioznom knjigom, odabrali smo neke iskrene i potresne zapise iz Vesnine osobne (is)povijesti, ali i neobjavljene aforizme i manje poznate pjesme (jedna posvećena njenom Višaninu Ranku Marinkoviću, a druga trešnjevačkoj Župi sv. Josipa), baš kao i podužu pjesmu o socijalizmu i ljudskoj ljepoti iz satirične pjesnikinjine autobiografije u stihovima „Stidljiva Rozalija”, tek smo odškrinuli vrata u Vesnin poetski i ljudski univerzum. U Vesnino ponekad kristalno čisto, a ponekad i mutno podmorje. Kako ni sami memoari nisu zaokružena cjelina jer su autoricu zadesile bolest i na koncu smrt, knjiga ne donosi cjelovit prijepis svih tekstova sadržanih u bilježnicima, već relevantni odabir koji čini jednu zaokruženu cjelinu i daje dobar uvid u važne događaje u životu književnice.
REDARSTVENI BESTIJARIJ, Portreti međuratnih upravitelja zagrebačke policije
Autor: Mario Stipančević Zagreb, 2022.
Polazeći od pretpostavke da iza svake društvene aktivnosti i u prošlosti stoje pojedinci s imenom i prezimenom te više ili manje dokumentiranim profesionalnim i privatnim životom, knjiga koja stoji pred čitateljem pokušaj je da se o razdoblju stare jugoslavenske države i njezina represivnoga aparata uobličena u djelovanju onodobne zagrebačke policije progovori putem portreta njezinih upravitelja. Počevši od Ljudevita Zimpermanna, preko Franje Urbanyja, Janka Bedekovića, Josipa Vragovića i Stanoja Mihaldžića sve do Rikarda Vikerta, posljednjega koji je obnašao tu dužnost neposredno pred početak Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima. Posve je jasno da nam izvori o svima njima ne govore jednako iscrpno, što među ostalim ovisi i o tome koliko su se vremena zadržali na mjestu policijskoga ravnatelja, odnosno kakav su biljeg iza sebe ostavili obavljajući tu zahtjevnu dužnost.
Osim policijskih upravitelja u knjizi je spomenut i znatan broj njihovih najbližih suradnika, doušnika i agenata čiji načini postupanja prema uhićenicima možda još zornije svjedoče o promatranomu vremenu. Odreda se radilo od mračnim osobama, batinašima i mučiteljima. To dakako ne znači da nije bilo i onih čije je djelovanje u policijskome aparatu bilo posve profesionalno i uzorno, samo su oni za razliku od rečenih u ono doba teško izlazili na vidjelo. Zbog toga, uostalom, i nisu dospjeli na stranice ove zanimljive knjige.
ZAPISNICI IK CK SKH, 21. siječnja - 25. prosinca 1966.
Urednica: Marijana Jukić Zagreb, 2022.
Pred nama je drugi svezak serije dokumenata u kojemu nastavljamo s objavljivanjem zapisnika sjednica Izvršnoga komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (IK CK SKH), a koji obuhvaća razdoblje od 26. travnja 1965. do 5. prosinca 1968., odnosno razdoblje između Petoga i Šestoga kongresa SKH-a. Zbog obimnosti dokumentacije koja prati svaku pojedinu sjednicu, zapisnici se objavljuju u zasebnim svescima, stoga je ovo osmi nastavak do sada objavljenih izdanja gradiva dokumenata od 1945. do prosinca 1965. godine koje objavljuje Hrvatski državni arhiv. Zapisnici sjednica IK CK SKH-a dio su arhivskoga fonda HR-HDA-1220. Savez komunista Hrvatske. Centralni komitet (1941. – 1990.) te se čuvaju u HDA-u u Zagrebu.
Zapisnici koji su ovdje predstavljeni, obuhvaćaju ukupno 20 zapisnika sjednica (od rednoga broja 14 do rednoga broja 33), održanih od siječnja do prosinca 1966. godine. Tijekom 1966. IK CK SKH održao je ukupno devetnaest redovnih i jednu zajedničku sjednicu s Predsjedništvom CK SKH-a.
Kako bi se pojednostavilo pretraživanje sadržaja sveska, izrađena su dva kazala: Kazalo osobnih imena i Kazalo zemljopisnih pojmova.
KATALOG RESTAURIRANIH FILMOVA DIGITALNIM POSTUPKOM 2008. - 2020.
Urednici: Mladen Burić, Dinko Majcen Zagreb, 2022. Cijena: 7,96 € / 60,00 kn
Katalog je svojevrstan sažetak rada Hrvatske kinoteke na restauriranim filmovima i jedinstveno mjesto koje sažima sve potrebne podatke o filmskim djelima koja su tako trajno očuvana. Danas nakon više od dvaju desetljeća rada na digitalizaciji i restauraciji digitalnim postupkom filmskoga gradiva, u Hrvatskoj se kinoteci nalazi 291 naslov filmskih djela koja su prošla kroz zahtjevan proces migracije u digitalni oblik te su kao takva sprema za "novi život".
KAKO JE ZAGREB DOBIO ANIMAFEST
Autori: Lucija Zore, Nina Kolar, Mladen Burić Zagreb, 2022. Cijena: 2,65 € / 20,00 kn
U srpnju 2021. Hrvatski državni arhiv otkupio je gradivo nastalo djelovanjem Želimira Matka, osnivača i direktora prvih dvaju izdanjâ Svjetskog festivala animiranog filma Animafest Zagreb, drugog najstarijeg živućeg festivala animiranog filma na svijetu. Izložbom i katalogom Kako je Zagreb dobio Animafest istražujemo razvoj animacije na našim prostorima, predstavljamo fenomene koji su doveli do toga da Međunarodno udruženje za animirani film ASIFA Zagrebu dodijeli licenciju za ovako prestižan kulturni događaj i otkrivamo ulogu Želimira Matka u spomenutim događanjima.
Prvi dio Kataloga posvećen je razvoju animacije u Hrvatskoj od samih početaka do 70-ih godina prošlog stoljeća, od prvih pojedinačnih eksperimenata do jednog od najznačajniji poglavljâ u povijesti animacije – Zagrebačke škole crtanog filma. U drugom se dijelu pomoću sačuvane dokumentacije predstavlja Matkov doprinos razvoju i promociji našeg animiranog filma u svijetu i rekonstruiraju se okolnosti koje su dovele do osnivanja Festivala.
MOJ DJED VLADIMIR FERENČINA - HRVATSKI ZRAČNI AS
Autor: Vladimir Plečko Zagreb, 2022. Cijena: 27,20 € / 205,00 kn
Knjiga "Moj djed Vladimir Ferenčina – hrvatski zračni as" rezultat je višegodišnjeg istraživanja Vladimira Plečka, unuka Vladimira Ferenčine koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio jedan od ponajboljih vojnih pilota u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uspješan pilot-lovac koji je na Istočnom bojištu postigao više zapaženih pobjeda u srazu sa sovjetskim pilotima.
Interes za priču o djedu, koji je „nekada davno bio pilotˮ potaknula je dječja znatiželja koja nije janjavala niti tijekom desetljećâ povijesti u kojima su mu se i stariji članovi obitelji ustručavali o njemu govoriti. Iako je autor rođen i odrastao u Kanadi, gdje se spremao započeti samostalan život, početkom Domovinskoga rata seli u Hrvatsku i pridružuje se Hrvatskoj vojsci. Ovdje stječe niz prijatelja, zasniva obitelj i trajno se nastanjuje. Međutim, priča o djedu ne prestaje ga intrigirati čitavo vrijeme, te intenzivno prikuplja i proučava literaturu o hrvatskoj vojnoj povijesti. Kulminacija je bila pronalazak dokumenta u kojem izbjeglička vlada Kraljevine Jugoslavije u siječnju 1942. njegova djeda proglašava vojnim dezerterom uz pripadajuće oduzimanje čina. Otada autor kreće na put rasvjetljavanja obiteljske prošlosti uz pomoć pripovijedanja vlastite obitelji i njihova sjećanja, brojnih dokumenata i arhivskog gradiva javnih i crkvenih arhivâ. Knjiga koju predstavljamo plod je toga rada kojemu je cilj bio ispraviti sve pogrešne podatke i široj javnosti ponuditi detaljan prikaz života pilota-lovca Vladimira Ferenčine.
SUNČANI KIP: POVIJEST FOTOGRAFIJE U ZAGREBU 1839. - 1900.
Autor: Hrvoje Gržina Zagreb, 2022. Cijena: 25,22 € / 190,00 kn
Knjiga Sunčani kip: povijest fotografije u Zagrebu 1839. – 1900. rezultat je petnaestogodišnjega rada na pregledu, prikupljanju, obradi i sistematizaciji brojnih informacija o fotografskome životu Zagreba u XIX. stoljeću. U njoj su po prvi puta na jednome mjestu okupljeni i obrađeni svi fotografi o čijemu je djelovanju na području grada Zagreba ostalo pisanoga traga u arhivskim izvorima, novinskim zapisima ili na sačuvanim fotografijama, a pregled je dopunjen i ostalim važnim crticama iz fotografskoga života koje uključuju domaće i putujuće izložbe, izume i patente te novinske oglase i vijesti o fotografiji objavljene na stranicama zagrebačkoga tiska. Posebna je pozornost poklonjena dosad uvelike neistraženim vezama koje su neki od zagrebačkih fotografa imali sa strukovnim udruženjima u drugim zemljama (osobito u Beču) te novitetima koje su u svakodnevnu praksu unosili posredstvom takve ulančanosti u fotografski život Monarhije.
IZBJEGLICE I ŠTETE ZA D’ANNUZIJEVA REŽIMA 1919. – 1921., ZBORNIK RADOVA
Glavni urednici: Goran Crnković i Mladen Urem Rijeka/Zagreb, 2022. Cijena: 18,58 € / 140,00 kn
12. rujna 2019. u Italiji je obilježena stota obljetnica ulaska Gabrielea D’Annunzija u Rijeku sa svojom paravojskom vojnih bjegunaca i razvojačenih talijanskih vojnika. Taj je događaj obilježen brojnim proslavama i skupovima, čak i podizanjem D’Annunzijeva spomenika u središtu Trsta. Uglavnom ga se slavilo kao pjesnika naprednjaka, neustrašivog junaka, zavodnika i slobodoumnika. Tim je povodom Državni arhiv u Rijeci u sklopu Međunarodnog dana arhiva 2019. godine pripremio izložbu arhivskog gradiva pod naslovom Rijeka 1919. Fašizam prije fašizma. D’Annunzio i danuncijada u gradivu Državnog arhiva u Rijeci, autorâ Borisa Zakošeka i Sandra Poropata. Godinu dana kasnije objavljen je i Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, br. 61-62, 2020. tematski posvećen razdoblju danuncijade. Radovi u tom svesku oslikali su događaje u Rijeci od završetka Prvog svjetskog rata do D’Annunzijeva vojnog pohoda na Rijeku, 12. rujna 1919. godine, i tijekom njegove uprave sve do priključenja Rijeke Kraljevini Italiji.
Budući da gotovo svake godine u svijetu izlazi barem jedna knjiga koja tematizira riječku epizodu D'Annunzijeva pothvata, pri čemu se najčešće radi o veličanju i prikazivanju istog u pozitivnom svjetlu, Državni arhiv u Rijeci ove je godine suradnji s Hrvatskim državnim arhivom pripremio zbornik radova Izbjeglice i štete za D’Annunzijeva režima 1919. – 1921. koji o navedenom pothvatu progovara iz perspektive autentičnog arhivskog gradiva. Ono prikazuje drugu stranu tog čina koji uključuje zastrašivanje i progon Hrvata, nasilnu talijanizaciju, pljačku i aneksiju tuđeg teritorija što je u konačnici rezultiralo priključenjem Rijeke Italiji kojoj ona nikada u povijesti, s izuzećem razdoblja između dvaju svjetskih ratova, nije pripadala.
Arhivski vjesnik 65/2022
Glavna urednica: Rajka Bućin Zagreb, 2022. Cijena: 9,29 € / 70,00 kn
Ovogodišnji broj Arhivskog vjesnika donosi osam radova različitih kategorija, unutar uobičajenih rubrika: Arhivska teorija i praksa te Institucije, osobe i obitelji uz prijevod jednog dokumenta FIAF-a (International Federation of Film Archives) te nekolicinu prikaza publikacija i događanja. U ovom svesku objavljujemo i nekrolog posvećen arhivistu Vladimiru Žumeru, slovenskomu kolegi te višegodišnjemu članu uredništva. Pored toga jedan prilog posvećen je seminaru održanom u Zagrebu na temu digitalizacije kulturnoga nasljeđa. Svezak zatvara niz prikaza časopisa sa željom da čitatelji iz hrvatske arhivističke zajednice i obližnjih zemalja budu upoznati s najnovijim istraživanjima i spoznajama na području arhivistike.