Menu

Fontes - Izvori za hrvatsku povijest 25/2019

 

U časopisu Fontes - Izvori za hrvatsku povijest 25/2019., posvećenom arhivskome gradivu Isusovačkoga kolegija u Rijeci, objavljen je izbor gradiva koji se čuva Hrvatskome državnom arhivu i Državnome arhivu u Rijeci. U časopisu je, uz uvodnu studiju o arhivskome gradivu Isusovačkoga kolegija u Rijeci, objavljen izbor gradiva koji se sastoji od  prijepisa povlastica za Kolegij, gradiva bratovština koje su djelovale uz crkvu sv. Vida i sâm Kolegij te isusovačku akademiju.

Gradivo su priredili Markus Leideck, viši arhivist i ravnatelj DARI-ja, Biserka Budicin, viša arhivistica DAPA-e te Tea Perinčić, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci.

 

Arhivski vjesnik 63/2020

 

Ovogodišnji broj Arhivskoga vjesnika 63/2020. donosi devet znanstvenih radova različite tematike te brojne druge priloge: prikaze časopisa i knjiga, izvješća o događanjima i skupovima održanima u prethodnoj godini, kao i nekrolog nekadašnjemu ravnatelju HDA-a, Josipu Kolanoviću, koji nas je napustio 2020. Najveći dio znanstvenih radova pripada području arhivske teorije i prakse s naglaskom na zaštiti i opisu osobnih podataka i korištenju fondova koji sadrže takve ili neke druge podatke koji ograničavaju dostupnost gradiva. Između ostaloga, zastupljene su i druge teme, pr. analiza Vjesnikove novinske dokumentacije pohranjene u HDA-u kao kulturnoga dobra i arhivskoga izvora te albuma Ivana Standla Uspomen na Zagreb iz 1871., otisnutoga tehnikom svjetlotiska, dotad nepoznatom na hrvatskim područjima. Broj donosi i nekoliko drugih radova koji se bave analizom gradiva i pristupa sređivanju ili poviješću pojedinaca i institucija među kojima su obuhvaćeni Vinko Pulišić, Miroslav i Bela Krleža, uprava grada Osijeka iz 1809. te Balkanska banka (1922.-925/48).

 

RIJEČ IZA SLIKE: REPRODUKCIJA KNJIGA SNIMANJA HRVATSKIH FILMSKIH KLASIKA IZ ZBIRKE HDA Lisice Krsto Papić 1969.

Urednik: Mladen Burić
Zagreb, 2020.
Cijena: 150,00 kn

 

„Lisice“ redatelja Krste Papića iz 1969. godine jedno je od najuspjelijih ostvarenja autorskoga i modernističkoga razdoblja hrvatske kinematografije. Drama smještena u grubu vizuru Dalmatinske zagore, koju Papić koristi kao metaforu nemogućnosti bijega od moći vlasti i tradicije, odmah je prepoznata kao iznimno uspjelo djelo, te je film osvojio Zlatne arene za najbolji film i najbolju režiju. Nakon toga je prikazan u Cannesu i uskoro je postao jedan od najpoznatijih i najprikazivanijih hrvatskih filmova u inozemstvu zbog čega ga u svojim fondovima posjeduju mnogi nacionalni filmski arhivi.

 

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, KATALOG IZLOŽBE POVODOM 120. OBLJETNICE OSNUTKA

Urednici: Angelika Milić i Marijan Bosnar
Zagreb, 2020.
Cijena: 20,00 kn

 

Izložbeni katalog dokumentira dio raznovrsne aktivnosti Društva hrvatskih književnika u promicanju hrvatske književnosti i jezika tijekom više od stotinu godina. Bogata izdavačka djelatnost u vidu objavljivanja časopisa i knjiga, prisutnost u kulturnom životu organizacijom tribina, književnih susreta, razgovora i znanstvenih skupova te vrednovanje domaćeg književnog stvaralaštva dodjeljivanjem nagrada neke su od bitnih odrednica djelatnosti Društva zabilježenih u izložbi i katalogu. Pritom nije izostavljena ni važna uloga Društva na području zaštite i očuvanja hrvatskoga književnoga jezika. U katalogu se spominju i dominantna književna imena poput Miroslava Krleže, Vesne Parun, Milana Begovića, Ksavera Šandora Gjalskog, Dragutina Tadijanovića, Vladimira Nazora i drugih koja su kao članovi činila živo tkivo Društva i određivala njegove prioritete, ciljeve i sveukupnu dinamiku. Za pripremu izložbe korišteno je gradivo koje se čuva u fondovima i zbirkama HDA-a, prvenstveno arhivskoga fonda Društva hrvatskih književnika. Korišteno je i gradivo osobnih i obiteljskih arhivskih fondova, Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske Zemaljske vlade, odvjetničke pisarnice Ive Politea, gradivo fotografskih zbirki HDA-a, kao i knjižnično i hemerotečno gradivo HDA-a. Svekolika dugogodišnja aktivnost Društva hrvatskih književnika u javno-kulturnom životu čini ga do danas prepoznatljivim promicateljem hrvatskoga kulturnog kruga i jezika te čvrstom sponom s književnostima i sličnim udruženjima u regiji i svijetu.

 

TROJEDNA KRALJEVINA DHS U HABSBURŠKOJ MONARHIJI 1848./1849.

Glavni urednik: dr. sc. Drago Roksandić, prof. emeritus
Zagreb, 2021.
Cijena: 150,00 kn

 

Djelo „Trojedna Kraljevina DHS u Habsburškoj Monarhiji 1848./1849.“ nastalo je na temelju istoimene izložbe priređene u HDA-u 2019. godine. Središnji dio sadrži zbirku tekstova podijeljenih u dvadeset tematskih cjelina, od kojih svaka posebno obrađuje jedan od fenomena događaja 1848./1849. u Hrvatskoj. Preostali dijelovi knjige čine cjeline: Kronologija događaja 1848./1849., Opis fondova i zbirki HDA-a relevantnih za ovu temu te Izbor iz literature koja se odnosi na događaje 1848./1849.

 

ZAPISNICI IZVRŠNOGA VIJEĆA SABORA NARODNE / SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE 1958. – 1963.

Urednik: Nenad Bukvić​
Zagreb, 2020.
Cijena: 100,00 kn

 

U knjizi je objavljeno 114 zapisnika sjednica Izvršnoga vijeća Sabora NRH/SRH održanih od 10. travnja 1958. do 22. lipnja 1963. godine. Kronološki i funkcionalno riječ je o nastavku niza sjednica Vlade i Izvršnoga vijeća Sabora iz razdoblja 1945. – 1958. koje je HDA objavio 2018. i 2019. godine. Na sjednicama su najzastupljenije bile rasprave o financijama, investicijama i stanju u različitim granama gospodarstva (poljoprivreda, šumarstvo, prehrambena industrija, drvna industrija, kemijska industrija, pomorstvo, brodogradnja, energetika, turizam i ugostiteljstvo). Raspravljalo se o rekonstrukciji poduzeća i pogona, specijalizaciji proizvodnje i razvoju privredno nerazvijenih krajeva. Posebno su opširne bile rasprave o mjerama gospodarskoga razvoja i prometnoga povezivanja jadranskih otoka. U zadnje dvije godine mandata sve se češće raspravljalo o trendu odlaska radnika iz Hrvatske na privremeni rad u inozemstvo. Znatan broj točaka dnevnoga reda odnosio se na donošenje akata (uredbe, odluke, rješenja) o raznim imenovanjima i radu republičkih tijela uprave, samoupravnih ustanova, poduzeća i drugih organizacija od interesa za cijelu Hrvatsku. Česta tema bilo je prekomjerno povećanje službeničkog aparata na državnoj i lokalnoj razini, a posebno zapošljavanje nekvalificiranoga osoblja. Usvojeno je više zakonskih prijedloga o osnovnim, srednjim i višim školama te prosvjetno-pedagoškoj službi. Prema smjernicama Saveznoga izvršnoga vijeća raspravljalo se o promjeni sveučilišnih nastavnih programa i skraćivanju trajanja studija. Raspravljalo se o radu znanstvenih i kulturnih ustanova u okvirima društvenoga samoupravljanja te promjeni sustava njihova financiranja. Na području zdravstva i socijalne skrbi aktivnosti su bile usmjerene na pripremu republičkog Zakona o organizaciji zdravstvene službe, primjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju poljoprivrednih proizvođača, zakonsko reguliranje privatne zdravstvene djelatnosti i provođenje nadzora nad stručnim radom zdravstvenih ustanova, mjere preventivne zdravstvene zaštite (rano dijagnosticiranje bolesti, cijepljenje, javne kampanje o važnosti zdravlja), zakonsko reguliranje rada pojedinih kategorija ustanova socijalne skrbi, organizaciju socijalne zaštite uz posebni naglasak na invalidsko-boračku zaštitu. Važne teme u tome razdoblju bile su stanogradnja i uvjeti stanovanja uslijed porasta broja stanovnika u gradovima, posebno u Zagrebu. U vezi s time raspravljalo se o prostornome planiranju i donošenju urbanističkih planova, standardima i troškovima gradnje, raspodjeli sredstava iz stambenoga fonda za stanogradnju u lokalnim jedinicama te o kućnim savjetima, stambenim zajednicama i cijenama najamnina. Raspravljalo se i o funkcioniranju tijela unutrašnjih poslova, mjerama javnoga reda i sigurnosti, praćenju i poduzimanju preventivnih mjera protiv kriminala, radu javnog tužilaštva i sudstva, pomilovanjima, sigurnosti prometa na cestama, komunalnim uslugama, politici prema vjerskim zajednicama te radnim i službeničkim odnosima. Knjiga sadrži predgovor i uvodnu studiju, kritički znanstveni aparat (više od 1200 bilješki uz tekst) i četiri kazala (osobnih imena, zemljopisnih pojmova, institucija, predmetno) koji doprinose razumijevanju i lakšem pretraživanju izvornoga teksta zapisnika sjednica.

 

ZAPISNICI IZVRŠNOG KOMITETA CENTRALNOG KOMITETA SAVEZA KOMUNISTA HRVATSKE (26. travnja – 27. prosinca 1965.)

Priredila i uredila: Tatjana Šarić
Zagreb, 2020.
Cijena: 100,00 kn

 

Pred vama je još jedno, novo izdanje zapisnika sjednica Izvršnoga komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (IK CK SKH), nastavak već do sada objavljenih izdanja u razdoblju od 1945. pa do travnja 1965. godine. U ovoj knjizi objavljujemo 13 zapisnika sjednica IK CK SKH s njihovim prilozima, od 26. travnja pa do 27. prosinca 1965. Ti su dokumenti izvrsni i vrijedni pokazatelji slike tadašnjega društva te problema s kojima su se vlasti susretale. Dinamika rasprava članova Izvršnoga komiteta, ali često i pridruženih sudionika sjednica, uz priloge kao pripremne ili popratne materijale, pruža zanimljivo štivo svima zainteresiranima za proučavanje sustava komunističke vlasti toga razdoblja.

 

VOJNE OPERACIJE U ISTOČNOJ BOSNI. ZIMA 1941./1942.
Autor: Amir Obhođaš
Zagreb, 2020.
Cijena: 120,00 kn

 

U široj slici Drugoga svjetskog rata napad sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju trebao je biti samo sporedan događaj, brzi pohod kojim je Njemačka nastojala osigurati nadzor nad jugoistokom Europe uoči njezina skorog vojnog pohoda na SSSR. Međutim, jednom kad otpočnu ratna djelovanja, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti njihov tijek i konačni ishod te je tako i kratkotrajni Travanjski rat umjesto očekivanoga smirenja izrodio složeni međunacionalni sukob. Osim toga, on se istodobno ispreplitao s intervencijama osovinskih i savezničkih sila, a pod njegovim je okriljem Komunistička partija Jugoslavije vodila revolucionarni klasni rat. Sama dezintegracija Kraljevine Jugoslavije najviše je pogodila srpski narod koji je njezin nestanak doživio kao gubitak svoje nacionalne slobode, stoga je oružani otpor u svome začetku imao čisto srpsko nacionalno obilježje. Ustanak je prvotno bio usmjeren protiv Nezavisne Države Hrvatske i otpočeo je na području Bosne i Hercegovine, a nakon njemačkoga napada na SSSR izbio je i u Srbiji, gdje se vodio protiv njemačkih okupacijskih snaga i uprave pod vodstvom Milana Aćimovića. Tada se u ustanak djelatno uključuje i Komunistička partija Jugoslavije koja je kroz poticanje borbe protiv okupacije vidjela mogućnost provedbe svojih revolucionarnih ideja i promjenu društvenoga uređenja jugoslavenske države. I dok su njemačke snage uz velike napore uspjele primiriti ustanak u Srbiji, na ozemlju NDH stanje je bilo znatno složenije. Isključivost Ustaškoga pokreta prema srpskome pitanju i nedovoljna ustrojenost oružanih snaga NDH onemogućavali su njegovu vodstvu samostalno suzbiti ustanak. Zbog oprečnih interesa nominalnih saveznica Italije i NDH nije bilo moguće uspostaviti jedinstveno djelovanje protiv ustaničkih snaga, već upravo suprotno. Italija je potajno podupirala srpsku nacionalnu ustaničku struju, a Njemačka je na ovo bojište gledala kao na sporedno te nije mogla izdvojiti dovoljno snaga za njegovo smirivanje. Ustanak se stoga ubrzano širio, a ako bi se i uspjelo ugasiti jedno žarište, uskoro se javljalo novo. Dolaskom zime 1941. najjače ustaničko žarište nalazilo se u istočnoj Bosni, gdje su se u tome trenutku našle izravno sučeljene oružane snage NDH, Njemačke i Italije te snage narodnooslobodilačkoga pokreta i jugoslavenske vojske u otadžbini. Sile Osovine smatrale su da će uništenjem ustaničkih snaga u istočnoj Bosni suzbiti ustanak u cjelini zbog čega su planirale i izvele niz vojnih operacija koje su svojim opsegom nadilazile sve vojne pothvate do tada poduzete na području NDH. Ishod ovih operacija nije iznio konačno razrješenje sukoba na prostoru NDH, ali je u velikoj mjeri odredio njegov daljnji tijek i razvoj.

 

ZBORNIK RADOVA SA ZNANSTVENOG SKUPA „KONAC VELIKOGA RATA“ (HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV , 29. – 30. STUDENOGA 2018.)
1915. – 1918.
Urednici: Hrvoje Gržina i Mario Stipančević​
Zagreb, 2020.
Cijena: 120,00 kn

 

U sklopu programa arhivske djelatnosti pod nazivom „Obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata“, kojom je krovna arhivska ustanova u Hrvatskoj od 2014. do 2018. nastojala doprinijeti razumijevanju toga razdoblja prošlosti, 29. i 30. studenoga 2018. u Hrvatskome državnom arhivu održan je dvodnevni znanstveni skup pod nazivom „Konac Velikoga rata“ kao svojevrsni zaglavak spomenutih aktivnosti. U istoimenomu je Zborniku nešto više od godinu dana kasnije tiskan veći dio tekstova nastalih na temelju izlaganja na spomenutome Skupu. I izlaganja i objavljeni radovi tematski su šaroliki te su vezani uz različite ulomke onodobne ratne zbilje. Od socijalnih, ekonomskih, političkih i vojnih prilika preko svakodnevice, sve do prisjećanja na Veliki rat i njemu neposredno prethodeće ili popratne događaje. Upravo zbog navedenoga naziv skupa i Zbornika svojom je višestrukošću značenja pokušao obuhvatiti ne samo „konac“ kao kraj, već i kao „tkanje“ rata, nastojeći uključiti glavninu sastavnica koje su ga činile ili ih barem pokušavajući naslutiti.

Sadržajna je raznolikost prihvaćenih priloga uvjetovala podjelu Skupa na četiri sjednice koje su samim nazivima svjedočile o glavnim odrednicama njima pridijeljenih izlaganja. Isti je obrazac slijedilo i strukturiranje Zbornika. Prva sjednica (poglavlje) „Za kralja i domovinu“ osim podataka o ratnim operacijama i sudjelovanju naših postrojbi u izravnim borbama donosi i osvrte o austrougarskim zarobljenicima na ukrajinskome području, fotografskim umijećima vojnika na bojišnici, sudbini austrougarske vojske koncem rata te liječenju i naobrazbi vojnih invalida. Odjeljak pod nazivom „U prvome licu“ prikazuje raznorodna osobna iskustva prema Prvome svjetskom ratu – od zapovjedničkih do disidentskih, dok „Slike zavičaja“ pak uokviruju iskustva stanovnika hrvatske provincije tijekom i nakon Prvoga svjetskog rata, od konfesijskih i etničkih promjena u Slavoniji i Srijemu poslije 1918. do sudjelovanja romskoga stanovništva u Velikome ratu. Naslov posljednjeg odjeljka, „(Ne)kultura sjećanja“, s pravom u nazivu nosi niječnu riječcu u zagradi jer se značajan dio odnosa domaće javnosti prema Velikome ratu sve donedavno nije dao izvući iz okrilja posvemašnjega zaborava i/ili prešućivanja. Upravo zbog posljednjega znanstveni je skup zajedno s pripadajućim Zbornikom to donekle pokušao ispraviti.

 

Luxury replica watches
beylikduzu escort bayan porno izle
antalya escort bayan
asyabahis
deneme bonusu
Online Casino Siteleri
porno