Fontes

Fontes – Izvori za hrvatsku povijest periodična je publikacija koja izlazi od 1995. godine. Osnovna je zadaća Fontesa objavljivanje izvornoga arhivskog gradiva važnoga za hrvatsku povijest.

FONTES - IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST, god. 28 (2022)

Glavna urednica: Tatjana Šarić
Zagreb, 2022.

Cijena: 9,29 € 

Novi broj Fontesa tematski je drugačiji - posvećen je jednom od ravnatelja tadašnjeg Državnog arhiva u Zagrebu, povjesničaru i arhivistu Josipu Matasoviću. Čitateljima donosimo Matasovićeve dnevničke zapise iz vremena početka njegova službovanja na tom položaju - od lipnja 1941. pa do kraja 1942. godine. Vrijeme je to Drugog svjetskog rata, turbolentno razdoblje svjetske i hrvatske povijesti, a Matasović tada, iako postavljen od endehazijske vlasti, nastupa kao stučnjak u svome poslu koji nastoji obavljati na visokoj profesionalnoj razini. Tijekom svojeg službovanja uvodi neke danas uobičajene, ali tada nove arhivističke standarde te time uvelike pridonosi uređenju i funkcioniranju arhiva kao ustanove. Dnevnički zapisi sačuvani su kao dio fonda HR-HDA-1059. Matasović Josip. Dnevnik je za tisak priredila viša arhivistica Ivana Kuhar.

FONTES - IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST, god. 27 (2021)

Glavna urednica: Tatjana Šarić                                                
Zagreb, 2021.
Cijena: 9,29 € 

Novi je broj časopisa Fontes. Izvori za hrvatsku povijest 27/2021.  posvećen obljetnici političkog i kulturnog nacionalnog reformnog pokreta - hrvatskog proljeća. U tom smislu u ovom broju objavljujemo izvorno arhivsko gradivo iz toga vremena, koje dokumentira procese povezane s proljećarima.

Dva su autora priredila priloge za ovaj broj – dr. sc. Nenad Bukvić iz Hrvatskog državnog arhiva te dr. sc. Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest. Nenad Bukvić priredio je za objavu dio opširne dokumentacije, odabrane dokumente iz fonda HR-HDA-1561. Služba državne sigurnosti RSUP-a SRH, pod nazivom „Akcija ’Tuškanac’ – neprijateljski i nacionalistički istupi studenata i drugih osoba iz vremena ’masovnog pokreta’ 1971. g. u SR Hrvatskoj". Ta cjelina gradiva dokumentira tijek provedbe operativne obrade SDS-a nad studentima i profesorima Sveučilišta u Zagrebu te otkriva metode rada tajnih službi, razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti te represije prema studentima i profesorima te njima bliskim sudionicima pokreta.

Josip Mihaljević je za objavu pripremio dokument iz druge cjeline istog fonda. Riječ je o kraćem dokumentu pod nazivom „Aktuelno stanje posle 21. sednice Predsedništva CK SKJ i ocene bezbednosne situacije u Jugoslaviji u 1971. godini“. Sastavila ga je na samome kraju 1971. Služba državne bezbednosti Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove. Dokument jasno čitatelju prikazuje viđenje „neprijateljske djelatnosti“ prema režimu kako ju je poimala obavještajna službe u razdoblju neposredno nakon sloma hrvatskog proljeća. Obje su objavljene cjeline izvornoga gradiva popraćene uvodnim studijama priređivača.