Menu

Povijest Hrvatskoga državnog arhiva

Početke današnje djelatnosti HDA nalazimo u najstarijim odlukama Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o čuvanju najvažnijih spisa Kraljevine. Isprave i spise Kraljevine čuvali su banovi, protonotari, banovci i Zagrebački kaptol, a od 17. stoljeća možemo pratiti sustavan rad na zaštiti i popisivanju gradiva.

Početci organiziranoga djelovanja središnjega arhiva u Hrvatskoj simbolički se povezuju s 1643. godinom kada je na temelju saborske odluke zemaljski blagajnik Ivan Zakmardi de Diankovec dao izraditi posebnu škrinju povlastica Kraljevine, u kojoj se čuvaju zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe. Ta škrinja, koja je danas u Arhivu, u početku se čuvala u sakristiji zagrebačke katedrale, a 1764. premještena je u sabornicu na Markovu trgu nakon čega je Sabor donio posebne mjere za zaštitu tih prostorija. Daljnji razvoj arhivske službe obilježile su aktivnosti Hrvatskoga kraljevinskog vijeća, u Banskoj Hrvatskoj sređuju se i popisuju najvažniji arhivi i pismohrane, a u Kraljevinskome arhivu sastavljeni su i prvi elenhi i repertoriji. 1797. godine Sabor je predložio otvaranje stalnoga mjesta arhivista Kraljevinskoga arhiva, što je kralj i odobrio, te je na to mjesto 1800. imenovan Ivan Zrnčić.

Od sredine 19. stoljeća započinje proces prerastanja Kraljevinskoga arhiva u samostalnu ustanovu za čuvanje i obradu arhivskoga gradiva. Ban Josip Jelačić imenovao je 1848. Ivana Kukuljevića Sakcinskoga upraviteljem Arhiva nakon čega je prvom restitucijom arhivskoga gradiva iz inozemstva (1849. – 1853.) u Arhiv iz Budimpešte vraćen dio spisa hrvatske provenijencije koji je ban Khuen-Hédervary 1885. djelomično ponovo vratio u Budimpeštu.

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskome arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradivom. Tako se Arhiv otvorio javnosti, prije svega znanstvenoj, a povjesničar Tadija Smičiklas dobio je od Zemaljske vlade dozvolu za rad studenata u Arhivu. Arhiv počinje 1899. izdavati i svoje glasilo (Vjestnik kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskog arkiva).

1913. dovršena je zgrada namjenski građena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, u kojoj se Arhiv nalazi i danas. Status Arhiva kao samostalne ustanove formalno je potvrđen u međuratnome razdoblju te se od 1923. pod nazivom Kraljevski državni arhiv odvaja od uprave.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća uspostavljena je cjelovita mreža arhiva, a arhivska je djelatnost sustavno normirana zakonom i brojnim podzakonskim aktima te i Arhiv, koji do 1962. djeluje pod nazivom Državni arhiv NR Hrvatske, a od tada pod nazivom Arhiv Hrvatske, širi i jača svoju djelatnost osnivanjem novih odjela i širenjem svojih funkcija. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Arhiv je 1992. godine postao članom Međunarodnoga arhivskog vijeća, a od 1993. godine djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv.

Luxury replica watches
huluhub.com
beylikduzu escort bayan olgun porno
antalya escort bayan
asyabahis
izmir cimcif escort karşıyaka escort konak escort izmir escort partner Alanya eskort belek escort kemer escort konyaaltı escort Cebeci escort esat escort
tempobet