Menu

Pravosuđe

Arhivsko gradivo nastalo djelatnošću pravosudnih institucija do reorganizacije sudova 1850. smješteno je u nekoliko fondova, od  kojih je najvažnije gradivo Banskoga stola – vrhovnoga sudišta za Hrvatsku i Slavoniju od 1723. godine, koji je primarno bio prizivni sud, dok je prvostupanjsku nadležnost imao u predmetima veleizdaje, valjanosti povlastica i sl. Gradivo pravosudne provenijencije nadopunjuje gradivo građanskih parnica vođenih pred Protonotarskim sudom (do 1725.) i Sudbenim stolom (od 1725.). Budući da su građanske parnice često bile vođene zbog dokazivanja prava na nasljedstvo, u njima su sačuvani podatci bitni za rodoslovlja obitelji koje su sudjelovale u parnicama. U županijskim se fondovima nalazi gradivo županijskih sudbenih stolova koje sadržavaju predmete kaznenih postupaka i građanskih parnica, kao i revizije presuda vlastelinskih sudova, koji se nalaze na prostoru tih županija. Tu vrstu gradiva nadopunjuju pojedini spisi sačuvani u gradivu obiteljskih i vlastelinskih fondova te fondova vjerskih zajednica, Ugarske dvorske komore i zbirci izvornoga arhivskog gradiva.

U razdoblju od 1848. do 1945. važni su i fondovi Stola sedmorice u Zagrebu te Banskoga stola, odnosno Apelacionoga suda kao najvišega drugostupanjskog pravosudnog tijela s više od 1000 dužnih metara gradiva. Značenjem se ističe i fond Državnoga nadodvjetništva te nižih pravosudnih ustanova s područja Sremske Mitrovice i Zemuna. U HDA je sačuvano i gradivo Upravnoga suda do 1945., Vrhovnoga i Ustavnoga suda, kao i Javnoga tužilaštva Socijalističke Republike Hrvatske. Sačuvano je i gradivo više odvjetničkih pisarnica poznatih pravnika (npr. Ive Politea).

Luxury replica watches
huluhub.com
beylikduzu escort bayan olgun porno
antalya escort bayan
asyabahis
izmir cimcif escort karşıyaka escort konak escort izmir escort partner Alanya eskort belek escort kemer escort konyaaltı escort Cebeci escort esat escort
tempobet