Menu

Pravosuđe

Arhivsko gradivo nastalo djelatnošću pravosudnih institucija do reorganizacije sudova 1850. smješteno je u nekoliko fondova, od  kojih je najvažnije gradivo Banskoga stola – vrhovnoga sudišta za Hrvatsku i Slavoniju od 1723. godine, koji je primarno bio prizivni sud, dok je prvostupanjsku nadležnost imao u predmetima veleizdaje, valjanosti povlastica i sl. Gradivo pravosudne provenijencije nadopunjuje gradivo građanskih parnica vođenih pred Protonotarskim sudom (do 1725.) i Sudbenim stolom (od 1725.). Budući da su građanske parnice često bile vođene zbog dokazivanja prava na nasljedstvo, u njima su sačuvani podatci bitni za rodoslovlja obitelji koje su sudjelovale u parnicama. U županijskim se fondovima nalazi gradivo županijskih sudbenih stolova koje sadržavaju predmete kaznenih postupaka i građanskih parnica, kao i revizije presuda vlastelinskih sudova, koji se nalaze na prostoru tih županija. Tu vrstu gradiva nadopunjuju pojedini spisi sačuvani u gradivu obiteljskih i vlastelinskih fondova te fondova vjerskih zajednica, Ugarske dvorske komore i zbirci izvornoga arhivskog gradiva.

U razdoblju od 1848. do 1945. važni su i fondovi Stola sedmorice u Zagrebu te Banskoga stola, odnosno Apelacionoga suda kao najvišega drugostupanjskog pravosudnog tijela s više od 1000 dužnih metara gradiva. Značenjem se ističe i fond Državnoga nadodvjetništva te nižih pravosudnih ustanova s područja Sremske Mitrovice i Zemuna. U HDA je sačuvano i gradivo Upravnoga suda do 1945., Vrhovnoga i Ustavnoga suda, kao i Javnoga tužilaštva Socijalističke Republike Hrvatske. Sačuvano je i gradivo više odvjetničkih pisarnica poznatih pravnika (npr. Ive Politea).

Luxury replica watches
beylikduzu escort bayan porno izle
antalya escort bayan
asyabahis
deneme bonusu
Online Casino Siteleri