Knjižnica Hrvatskog državnog arhiva
O nama
Knjižnica Hrvatskoga državnog arhiva specijalna je knjižnica s fundusom koji pretežito pokriva područje društveno-humanističkih znanosti s težištem na arhivistici i povijesti. Ona je sastavni dio Hrvatskoga državnog arhiva i namijenjena je djelatnicima Arhiva kao i vanjskim korisnicima.
Povijest
Kao godina početka rada Knjižnice uzima se 1853., kada je Ivan Kukuljević Sakcinski od Banske vlade zatražio da Arhivu redovito šalje svoja službena izdanja te da mu odobri posebna sredstva za nabavu rječnika Eduarda Brinckmeiera Glossarium diplomaticum. Time je proširio djelatnost Arhiva na stvaranje knjižne zbirke i odredio daljnji smjer razvoja Knjižnice koja do danas prikuplja izdanja bitna za hrvatsku povijest te arhivistiku (od službenih novina, udžbenika i priručnika do ključnih djela iz suvremene arhivske teorije i prakse te recentne historiografije.)
Zbog ograničenih sredstava i visokih cijena stručne literature razvoj Knjižnice bio je razmjerno spor sve dok nije ustaljena praksa donacija. Primjer Franje Račkoga, koji je Knjižnici darovao svoju knjigu Rieka prema Hrvatskoj (1868.), slijedili su brojni pojedinci i ustanove u Hrvatskoj i šire.
Godine 1899. zalaganjem Ivana Bojničića započinje izdavanje Vjestnika Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva čiji je sljednik današnji Arhivski vjesnik. Izdavanje vlastita časopisa omogućilo je razmjenu sa srodnim institucijama, pa u Knjižnicu uskoro pristiže preko dvadeset naslova časopisa iz područja arhivistike i povijesti.
Knjižnica je do 1910. prikupila oko 4.000 svezaka knjiga i časopisa, a 1913., preseljenjem Arhiva u novu zgradu na Marulićevom trgu 21, dobila je vlastiti prostor te posebno zaduženog arhivista.
Tijekom 20. stoljeća Knjižnica nastavlja s rastom unatoč povremenim težim razdobljima. Od 1930-ih uvedena je obveza da se Knjižnici dostavljaju djela nastala na temelju korištenja gradiva koje se čuva u Arhivu, a rastu je pridonijelo i preuzimanje privatnih knjižnica ili knjižnica upravnih tijela i ustanova koje su prestale s radom.
Prema anketi provedenoj u svim jugoslavenskim arhivima 1979. godine hrvatski arhivi su imali najbogatije knjižne zbirke, a prednjačila je Knjižnica Hrvatskoga državnoga arhiva s 42.000 knjiga i 761 naslovom periodike. Taj uspješan trend nastavio se i u sljedećemu vremenskom razdoblju.
Ex Libris Knjižnice HDA-a
Knjižnica danas
Knjižnica Hrvatskog državnog arhiva danas ima više od 133.000 svezaka, od toga 62.000 knjiga, 71.000 pojedinačnih brojeva serijskih publikacija (oko 4.000 naslova časopisa i više od 500 novinskih naslova ) kao i preko 1.000 separata. Velik dio fonda čine knjige i periodika vezana uz hrvatsku povijest, pomoćne povijesne znanosti te objavljeni povijesni izvori. Osim toga Knjižnica raspolaže vrijednom arhivističkom literaturom na hrvatskom i stranim jezicima koja obuhvaća djela iz arhivske teorije i prakse, a pomaže radu i stručnome usavršavanju arhivskih djelatnika.
Značajnu vrijednost Knjižnice čine knjige tiskane u 16. i 17. stoljeću u europskim tiskarama, a najstarija tiskana knjiga u Knjižnici je Oratio ad serenissimum Carolum V. ... ac ad illustrissimos et potentissimos principes Romani Imperii /facta ex parte regnicolarum Croatiae per Vuolffgangum de Frangepanibus comitem etc. oratorem ipsius Croaciae, Augustae XXIIII, Augusti, anno 1530 habita.
Za povjesničare su posebno zanimljive osobne knjižnice uglednih povjesničara Jaroslava Šidaka, Stjepana Antoljaka, Igora Karamana, Josipa Adamčeka, Bernarda Stullija, Bogdana Krizmana i Narcise Lengel-Krizman, Vinka Foretića, kao i knjižnica Bogdana Radice.
Knjižnica posjeduje i vrijednu zbirku službenih publikacija (službenih novina, zbirki zakona i naredaba i sl.) koja datira od sredine 19. stoljeća do danas. Također sadrži i veliku zbirku novina koje pokrivaju vremensko razdoblje od 1848. do danas.
Katalog Knjižnice počeo se izrađivati 1930., a na elektroničku obradu prešlo se 1995. godine. Danas je Knjižnica povezana s mrežom knjižnica u skupnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Knjižnica razmjenjuje časopise Hrvatskoga državnog arhiva Arhivski vjesnik i Fontes – izvori za hrvatsku povijest sa srodnim institucijama u domovini i inozemstvu na 135 adresa (69 domaćih i 66 inozemnih).
Kontakt: E-mail: knjiznica@arhiv.hr Radno vrijeme:
ponedjeljak - petak od 9:00 do 14:00
Pravilnik o radu Knjižnice HDA-a
Online katalog Knjižnice HDA-a
Bilten prinova Knjižnice HDA-a