Gospodarstvo i bankarstvo

Jedno je od najopsežnijih i najmanje istraženih skupina fondova u Hrvatskome državnom arhivu gradivo gospodarskih i novčarskih institucija. Najveću cjelinu čini sačuvano arhivsko gradivo novčarskih zavoda (banke, štedionice i osiguravajuća društva) oblikovano u nekoliko desetaka arhivskih fondova. Među njima, u razdoblju do 1945., nalaze se i naši najstariji i najvažniji domaći novčarski zavodi: Prva hrvatska štedionica (1846. – 1949.) te Osiguravajuća zadruga Croatia (1884. – 1949). Iz razdoblja nakon 1945. najvažniji su sačuvani arhivski fondovi te cjeline Narodna banka Jugoslavije, Centrala u Zagrebu, Služba likvidacije starih poslova (1946 – 1972.), koja je vodila likvidaciju većine privatnih novčarskih zavoda koji su poslovali prije 1945. Gradivo fonda sadržava 154 dosjea privatnih novčarskih zavoda u likvidaciji s mnoštvom dragocjenih podataka o njihovu poslovanju te čine dragocjen izvor za proučavanje privredne povijesti naše zemlje. Za proučavanje novčarskoga sustava do 1990. dragocjen je izvor fond Savjet guvernera Hrvatske narodne banke (1961. – 1990).

Drugu veću cjelinu čini gradivo gospodarskih udruženja: gospodarske komore, gospodarska i poslovna udruženja i zadruge. U toj se cjelini do 1945. ističe fond Industrijske komore Zagreb (1938. – 1948.), najstarijega staleškog udruženja obrtnika – Saveza hrvatskih obrtnika (1908. – 1947.), nekoliko važnih zadružnih saveza, odnosno zajednica te zadruga. Za razdoblje nakon 1945. treba spomenuti opsežan fond Direkcije Jugoslavenskih državnih željeznica Zagreb (1945. – 1953.) s više od 160 dužnih metara gradiva.

U manjoj je mjeri u HDA zastupljeno gradivo gospodarskih tijela s područja ratarstva, stočarstva, šumarstva, lova i ribolova te industrije, rudarstva, trgovine, građevinarstva, stambene i komunalne djelatnosti, prometa i veza. Najvažniji su fondovi, s nevelikim, no vrijednim arhivskim gradivom, iz te cjeline: Hrvatsko-slavonska pastuharna (1863. – 1918.), Tvornica strojeva i ljevaonica metala Braća Ševčik (1922. – 1946.), preteča kasnije Tvornice Prvomajska te Povlašteno hrvatsko industrijsko trgovačko dioničko društvo (1940. – 1947.).