Menu

Izdanja HDA u 2019. godini

 

U PREDASIMA VELIKOG RATA. POSTKARTE STJEPANA SERTIĆA
1915. – 1918.
Autori: Mario Stipančević, Hrvoje Gržina
Zagreb, 2019.
Cijena: 90,00 kn

 

Stjepan Sertić rođen je u Zagrebu 20. veljače 1882. od oca Dane i majke Franciske, rođene Lauš. U rodnome gradu polazio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a školovanje je nastavio na Višoj domobranskoj realki u Šopronu te akademiji Ludovika u Budimpešti. Poručnikom je imenovan 18. kolovoza 1904., a od 1. rujna iste godine započeo je služiti u 25. domobranskoj pješačkoj pukovniji. Tijekom službe pohađao je više različitih bojnih tečajeva (za strojnu pušku, više vodstvo postrojbi, zrakoplovnoga izvidnika i bojne plinove). Od 26. srpnja do 13. rujna 1914. zapovijedao je 6. satnijom, a nakon toga, do 22. listopada 1918., III. bojnom 25. domobranske pješačke pukovnije. U ljeto i jesen 1914. ratovao je na Balkanskome bojištu, gdje je u borbama na Gučevu brdu ranjen. Nakon potpunoga oporavka, kao zapovjednik XII. hodne bojne, sredinom 1915. premješten je na Istočno bojište na kojemu je sudjelovao u nekim od ključnih bitaka austrougarske vojske protiv carske Rusije. Početkom 1918. sa suborcima je prebačen na Jugozapadno bojište na kojemu je ostao do kraja rata i sloma Monarhije. Krajem 1918. godine kao zapovjednik bojne sudjelovao je u oslobađanju Međimurja, nakon čega je kao časnik na raznim dužnostima do umirovljenja 1929. služio u vojsci Kraljevine SHS. Za zasluge na bojištu nekoliko je puta odlikovan. Sa suprugom Natalijom je po završetku Prvoga svjetskog rata živio u Varaždinu gdje mu se 1923. rodio sin Stjepan. Nakon istupa iz vojne službe, krajem 1931., u Beogradu je završio Zadružni dvostruki američki knjigovodstveni tečaj - nakon čega je do 6. travnja 1941. radio kao knjigovođa i tajnik Kreditne zadruge državnih službenika u Zagrebu. Poslije napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju, 10. travnja 1941., uime NDH u Karlovcu je preuzeo zapovjedništvo grada. U domobranskim je postrojbama nove države na raznim dužnostima ostao do drugoga umirovljenja 17. srpnja 1943. Zadnji je put u vojnu službu izvanredno pozvan 1. veljače 1944. i upućen u Zakladu hrvatskih ratnih ozljeđenika. Umro je u Zagrebu 24. veljače 1966. Dio Sertićevih svakodnevnih razmišljanja iz razdoblja trajanja Velikoga rata, točnije 1915. – 1918., sačuvan je na postkartama što ih je supruzi pisao u predasima bitaka. Na tome se neobičnomu komunikacijskomu sredstvu, osim tekstova na poleđini, s prednje strane nalaze izvorne fotografije s prikazima pozadinskih aktivnosti, vojničkih nastambi te Sertića i njegovih ratnih drugova. Zbog iznimne slikovitosti povezane s dokumentarnošću zapisa postkarate su široj javnosti prikazane kao jedinstven biljeg vremena žalosno brzo zaboravljenoga ponavljanjem novoga svjetskog sukoba. U dopisivanju je, uz nekoliko rijetkih iznimaka, Sertić supruzi o ratu govorio kao da ovaj zapravo ne postoji. Da je kojim slučajem ostao nepoznat povijesni kontekst korespondencije, prosječni bi čitatelj bilješke, događaje, ljude i krajolike prispodobio drukčijim prilikama. Da na fotografijama nema muškaraca u odorama, privremenih vojničkih izbi, nekoliko spomena tjelesne i duševne iznurenosti, dopisivanje supružnika mogli bismo bez ikakvih poteškoća premjestiti u neko drugo vrijeme i neka druga mjesta. Na neki je način i ova publikacija pokušaj da se nad stradanjima i smrtima Velikoga rata navuče drukčija, svjetlija, koprena. Ona nesvakidašnja, možda posve izmišljena, ali u ovom slučaju utkana u bilješkama starima već više od stotinu godina.

 

ZAPISNICI IZVRŠNOG KOMITETA CENTRALNOG KOMITETA SAVEZA
KOMUNISTA HRVATSKE 1964. – 1965., SVEZAK 6.
Autori: Tatjana Šarić, Marijana Jukić
Zagreb, 2019.
Cijena: 100,00 kn

 

Ova je publikacija šesti nastavak zapisnika sjednica Izvršnoga komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (IK CK SKH) u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva. Šesti dio zapisnika s prethodnim izdanjem – petim nastavkom zapisnika sjednica IK CK SKH koji obuhvaća razdoblje od travnja 1959. do kraja studenoga 1963.– čini cjelinu sjednica nastalih u razdoblju između Četvrtoga i Petoga kongresa SKH (1959. – 1965.) te ga tako treba promatrati. Obje su edicije nastavak prethodnih, zapisnika sjednica Politbiroa/Izvršnoga komiteta CK SK, od kojih posljednja završava s ožujkom 1959. Ovo razdoblje obuhvaća 81 sjednicu, a objavljeno je 78 zapisnika s popratnim prilozima. Preostale tri sjednice postoje samo kao audio-zapisi. Zapisnici su dio arhivskoga fonda HR-HDA-1220. Savez komunista Hrvatske. Centralni komitet (1941. – 1990.) te se čuvaju u Odsjeku za arhivsko gradivo političkih stranaka i udruga u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu. U ovoj je ediciji, kao i u prethodnih pet, zadržan isti pristup objavi izvornoga arhivskog gradiva – zapisnici su preneseni vjerno prema formi i sadržaju. Izvršni je komitet Centralnoga komiteta SKH-a bio najviše partijsko izvršno tijelo čiji su članovi delegirani iz sastava Centralnoga komiteta. Ovo je tijelo imalo vrlo veliku moć na republičkoj razini te je na svojim sjednicama odlučivalo o svim bitnim pitanjima u Republici – od javne uprave i gospodarstva do prosvjete, kulture i znanosti. Budući da je u tadašnjemu državnom ustroju isprepletenost partijske i javne vlasti bila obilježje političkoga sustava, članovi su najviših partijskih tijela bili delegirani, ali su i odlučivali o kadrovima za najviša partijska tijela te za tijela javne vlasti, gospodarstva, kulture, znanosti, školstva i dr. Objava je zapisnika sjednica Izvršnog komiteta CK SKH stoga od iznimne važnosti za proučavanje hrvatske povijesti u razdoblju socijalizma.

 

BICIKL, KATALOG IZLOŽBE
Autor: Ana Štimac
Zagreb, 2019.
Cijena: 20,00 kn​

 

Izložba o biciklu kroz dokumente i fotografije Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog športskog muzeja, Muzeja grada Zagreba, HT muzeja i civilne udruge „Sindikat biciklista“ pokušava prikazati početke biciklizma u nas - od osnivanja prvih biciklističkih klubova do brzog stjecanja velike popularnosti zbog koje postaje najrazvijeniji sport druge polovice 19. stoljeća. Navedena popularnost utječe i na razvoj obrtništva, proizvodnje i trgovine i na sve učestaliju i raznovrsnu uporabu bicikla, kao svakodnevnog prijevoznog sredstva, u poštanskoj službi i u vojsci. Također, kroz dokumente su prikazana i razna postupanja vezana uz bicikl, zastupljenost u časopisima i novinama, ali i današnja nastojanja za što širom uporabom ovoga prijevoznoga sredstva u svakodnevici.

 

ULOGA DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“ U PRIJENOSU ZEMNIH
OSTATAKA PETRA ZRINSKOGA I FRANA KRSTE FRANKOPANA U HRVATSKU,
KATALOG IZLOŽBE
Autor: Ladislav Dobrica
Zagreb, 2019.
Cijena: 20,00 kn​

 

Katalog izložbe priređene povodom 100. obljetnice prijenosa zemnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana u Hrvatsku sadrži tekstualne i slikovne materijale prikazane na istoimenoj izložbi. Izložba je podijeljena u sedam cjelina: 1. Bečki Novigrad 30. travnja 1671. i zrinsko-frankopanski kult u 19. stoljeću; 2. Ekshumacija zemnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 1907.; 3. Uređenje groba u Bečkom Novigradu; 4. Pokušaji prijenosa zemnih ostataka u domovinu; 5. Prijenos zemnih ostataka u domovinu; 6. Promišljanja o mjestu vječnog počivališta Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana; 7. Bečki Novigrad – mjesto trajne uspomene. Kroz ove cjeline prikazana su nastojanja da se zemni ostatci Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, pogubljenih 1671. u Bečkom Novigradu, sačuvaju i pokopaju na dostojanstvenom mjestu te je prikazana uloga koju je u tome imala Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

 

CAPTURING THE PAST: A SYMPOSIUM ON PHOTOGRAPH CONSERVATION
Zagreb, Croatian State Archives, May 22–24, 2019 Abstract Book
Autori: Martina Bagatin, Hrvoje Gržina
Zagreb, 2019.
Cijena: –​

 

U knjižici sažetaka Capturing the Past, A Symposium on a Photograph Conservation predstavljen je program simpozija o zaštiti i očuvanju fotografske baštine u organizaciji Northeast Document Conservation Center-a (NEDCC) i Hrvatskog državnog arhiva (HDA). Kroz dvodnevna izlaganja spomenuta u knjižici u vidu programa prikazani su opisi (sažetci) svakog pojedinog izlaganja stručnjaka s područja očuvanja fotografija koja pružaju mogućnosti razmjene iskustava i usvajanja novih znanja o zaštiti različitih vrsta fotografija.