Novo izdanje Hrvatskoga državnog arhiva autorā Siniše Lajnerta i Tome Bačića donosi historijat Ličko-dalmatinske željeznice od njezina planiranja, izgradnje i eksploatacije u Austro-Ugarskoj Monarhiji pa sve do danas. Povod pisanju ove knjige obilježavanje je 100. obljetnice otvaranja Ličke pruge u 2025. godini, čime je iskazan povećan interes za njezinu povijest. Naime, 25. srpnja 1925. otvorena je posljednja dionica Ličke pruge Gračac - Knin, te se napokon Dalmacija željeznicom povezala s kontinentalnom Hrvatskom. Iako se u kolokvijalnom izričaju Lička pruga koristi za prugu Ogulin/Oštarije - Knin, u širem povijesnom kontekstu ona se spominje i kao Ličko-dalmatinska pruga (Ogulin/Oštarije - Knin -Split), odnosno kao Ličko-dalmatinske pruge (Ogulin/Oštarije -Knin - Split/Šibenik/Zadar). To je i razumljivo jer je njezin primarni cilj i bio spajanje s Dalmatinskim željeznicama, odnosno dalmatinskim lukama Split, Šibenik, a kasnije i Zadar kao krajnjim točkama. Lička pruga kao i dalmatinske pruge od samog početka predstavljale su jedinstvenu i neraskidivu prometnu i gospodarsku cjelinu.

Zbog toga knjiga i nosi naziv Ličko-dalmatinska željeznica. Osim historijata Ličko-dalmatinske željeznice u knjizi je obrađen i ustroj samog željezničkog sustava unutar kojeg su te pruge egzistirale. Na taj je način u širem smislu oslikan i društveno-politički kontekst u razdoblju od prvih projekata pruge pa sve do danas. U radu na ovoj knjizi korišteni su arhivski i tiskani izvori te predmetna stručna i znanstvena literatura. Za nadopunu ovdje iznijetih podataka autori upućuju zainteresirane na državne arhive u Budimpešti, Beču i Beogradu.