Hrvatski državni arhiv proteklog je tjedna znanstvenim skupom Konac Velikoga rata naznačio završetak četverogodišnjeg programa obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata. Znanstveni skup otvorio je doc. dr. sc. Dinko Čutura, ravnatelj središnjeg i matičnog arhiva u Republici Hrvatskoj, domaćin ovoga skupa.
Predavanja prezentirana na znanstvenom skupu doprinijela su razumijevanju razdoblja od 1914. do 1918., koje je značajno definiralo daljnje političko uređenje država, njihove ekonomske prilike te društvena kretanja unutar njih.
Bogat program skupa, u oba dana svojega održavanja, tematski je grupiran u četiri cjeline.
Za kralja i domovinu prva je tematska cjelina u kojoj su historiografi Prvoga svjetskog rata pružili uvod u razumijevanje razdoblja od 1914. do 1918. Predavanja su se nastavila drugom tematskom cjelinom, simbolično nazvanom U prvome licu… U prvome licu o Prvome svjetskom ratu kroz zapise Ive Kerdića, o njegovim posljedicama u izvještajima novinara Josipa Horvata, o hrvatsko-srpskoj koaliciji na primjeru dr. Ivana Ribara, u prvome licu podmaršala Nikole pl. Ištvanovića od Ivanske, o redarstvenoj karijeri dr. Janka Bedekovića, o svakodnevici iz dnevnika Ive Vojnovića… Iz navedenoga vidimo kako se politička povijest iz razdoblja Prvoga svjetskog rata može proučavati i na temelju povijesnih izvora koji su pohranjeni u osobnim zbirkama rukopisa i starih knjiga. Osim što obiluju intimnim refleksijama onoga tko ih piše, dnevnički zapisi pojedinaca imaju nedvojbenu dokumentarnu vrijednost. Ovom tematskom cjelinom i konstruktivnom raspravom završena su predavanja prvoga dana znanstvenog skupa Konac Velikoga rata.
Drugi dan skupa započeo je tematskom cjelinom Slike zavičaja kojima su autori nastojali rasvijetliti brojna pitanja lokalnog karaktera. Predavanjima o kontekstu socijalnih, političkih, ekonomskih i drugih svakodnevnih životnih prilika lokalnog karaktera – Slavonija i Srijem u kontekstu etničkih i konfesionalnih promjena nakon proglašenja nove države 1918., oslobođenje Međimurja i hrvatski domobrani, grad Karlovac na kraju Velikoga rata, Osijek na početku nacionalno-političke polarizacije, grad Bakar, talijanska vojno-okupacijska vlast i Katolička crkva u Istri, dalmatinski episkopat, iz povijesti Roma u Prvome svjetskom ratu – obuhvaćene su sve sastavnice koje su „tkale“ Veliki rat. Tematskim predavanjima posljednje cjeline (Ne)kultura sjećanja, s pijetetom u nastupu, simbolično je zaokružena tema ovoga skupa. Jedan od zaključaka skupa svakako je potreba povećanja svijesti o masovnosti i raznovrsnosti razaranja koje svjetski sukobi rezultiraju s ciljem njihovog sprječavanja u budućnosti.
„Ljudi svih razdoblja nalik su jedni na druge. Povijest nam nije korisna zato što bismo u njoj čitali prošlost, nego zato što čitamo budućnost.“
Jean-Baptiste Say