Menu

Nikola Tesla rođen je u olujnoj noći, s 9. na 10. srpnja 1856., u selu Smiljanu kraj Gospića. Prema legendi primalja je vremenske nepogode u toj noći proglasila lošim znakom nazivajući malog Teslu djetetom tame, a majka djetetom svjetlosti, ne sluteći da će njezin sin postati jedan od najvažnijih izumitelja u polju elektrotehnike.

Ostat će zapamćen po svojim izumima i patentima, usavršavanju elektromotora, generatora i transformatora te po primjeni izmjenične električne energije. Vizionarskim se ocjenjuju njegova istraživanja prijenosa elektromagnetske energije iz kojih su proizašli moderni sustavi radiokomunikacija, televizije, robotike i daljinskoga upravljanja.

Nažalost, unatoč navedenom njegove zasluge za otkrića često su preuzimali drugi znanstvenici, inženjeri i fizičari poput Guglielma Marconija, koji je sebi pripisao otkriće radija, ili Wilhelma Conrada Röntgena za otkriće X-zraka. Obojica su za svoja istraživanja dobila Nobelovu nagradu u potpunosti zanemarujući Teslin doprinos.

Do kraja svog života ostao je vjeran svom podrijetlu, a poznate su njegove riječi: „Ponosim se jednako i svojom srpskom majkom i svojom hrvatskom domovinom”, koju danas predstavlja na hrvatskim kovanicama eura kao vizionar i znanstvenik svjetskog značaja.

Umro je 7. siječnja 1943. godine u New Yorku, u hotelu New Yorker, na 33. katu, u apartmanu 3327 u 86. godini.

U Hrvatskom državnom arhivu sačuvan je i njegov portret u fondu Instituta za migracije i narodnosti (HR-HDA-1610) u seriji SAD.

 

 

 

Na današnji je dan (2.1.) prije trideset godina preminuo Rudi Supek (1913-1993), istaknuti sociolog, filozof, psiholog i ekolog, stariji brat fizičara i književnika Ivana.

O Supekovoj smrti pisali su i svjetski mediji poput Der Spiegela i Le Mondea, što ne treba čuditi s obzirom da ga je jedan od vodećih svjetskih sociologa i filozofa, Jürgen Habermas, ovjenčao nazivom "otac moderne sociologije". Širinom svog znanstvenog djelovanja i erudicije na polju humanističkih znanosti (sociologije, psihologije, filozofije, antropologije, ekologije) Supek je spadao u svjetski znanstveni vrh svoga doba i svoje generacije. Nakon završenog studija filozofije 1937. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u Parizu je studirao te kasnije 1952. i doktorirao psihologiju. Doktorat postiže i u Zagrebu, a nakon toga paralelno se posvećuje znanstvenom (prvenstveno na Institutu za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu i Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, čiji je jedan od osnivača) i sveučilišnom radu (utemeljio je 1963. Odsjek za sociologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i predavao na nizu svjetskih i domaćih sveučilišta i visokih škola od New Yorka preko Dortmunda, Dubrovnika i Sarajeva). Provedenim sociološkim istraživanjima i rezultatima na polju empirijske i teorijske sociologije Supek se smatra ocem hrvatske, ali i rodonačelnikom jugoslavenske sociologije.

Znanstveni rad dodatno je upotpunio osnivanjem i uređivanjem dvaju časopisa europskog i svjetskog ugleda, Pogledi (1952-1954) i Praxis (1964-1975), kao i vođenjem Korčulanske ljetne škole (1963-1974), koja je kao simpozij okupljala vodeće svjetske filozofe i sociologe. Dodajmo ovome da je iz Supekovog pera izašlo preko dvadeset stručnih knjiga, prvenstveno sociološke i psihološke orijentacije, dok je knjigom Ova jedina zemlja: Idemo li u katastrofu ili treću revoluciju 1973. godine, među prvima na ovim prostorima, potaknuo pažnju šire javnosti na sve izraženije ekološke probleme suvremene civilizacije.

Ono na što je Rudi Supek bio posebno ponosan jest njegovo sudjelovanje u borbi protiv fašizma, kao pripadnik francuskog pokreta otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata tijekom studija u Parizu. Nakon hapšenja i deportacije u nacistički konclogor Buchenwald, sudjelovao je u stvaranju povijesti kad je zahvaljujući jakoj političkoj organizaciji logoraškog međunarodnog odbora čiji je bio član, zajedno sa svojim drugovima razoružao preostale esesovce i stražare, čime je Buchenwald postao jedini veliki nacistički logor koji se sâm oslobodio prije dolaska savezničkih trupa. Nema sumnje da je ovo ratno iskustvo utjecalo na Supekovo doživotno zastupanje ideja slobode i humanizma i protivljenje svim vrstama ksenofobije i isključivosti. Ta njegova dosljednost s vremenom je bila prepoznata u svjetskim razmjerima, pa su mu tako dodijeljena i priznanja, od njemačkog odličja Kämpfer gegen Faschismus (1965), preko francuskog odlikovanja za postignuće na području znanosti (1984), do najvećeg francuskog odličja Legije časti (1989).

Hrvatski državni arhiv čuva osobni arhivski fond Rudija Supeka (HR-HDA-1780) u količini od 108 arhivskih kutija, a iz njega donosimo Supekovu fotografiju snimljenu prilikom dodjele odličja Legije časti 1989. u Parizu.

 


vdcasino giris casino metropol giris casinomaxi
deneme bonusu veren siteler deneme bonusu ohchit.com
erotik film izle kayseri escort gaziantep rus escort
bedava bonus veren siteler
gaziantep escort gaziantep escort
escort pendik
antalya escort bayan
asyabahis
Online Casino Siteleri
Passenger in stockings banged by driver Anal play and lesbian sex for Anina Silk and Jada Small tits teen Stacey Levine nailed by massive hard cock
antalya escort
istanbul escort
antalya escort
besiktas escort antalya escort istanbul escort
bostancı escort antalya escorts
Teen PUBLIC sex street gangbang orgy in broad daylight
brazzers porno
beylikduzu escort
bedava bonus veren siteler
İstanbul Escort
crackstreams
crackstreams
Russian model Nessa Devil lost anal virginity XXX porn movi
deneme bonusu veren siteler
sincan escort
Hindustani bahu ke chudai ka mms hidden cam mai
pafzone.com
tsyd.org ajansturk.net