PIONIRSKE ŽELJEZNICE U ZAGREBU. MAKSIMIR I DUBRAVA
Autor: Siniša Lajnert Zagreb, 2025.
Cijena: 25,00 €
U knjizi je prikazan historijat dviju pionirskih pruga u Zagrebu, od kojih je jedna izgrađena u Maksimiru (1947.), a druga u Dubravi (1948.). Obje pionirske željeznice, a osobito ona u Dubravi, bile su od vitalnog značaja za lokalno područje na kojem su se nalazile, a donekle i za privredu grada Zagreba. Omogućile su radnim ljudima iz okolnih sela brži i udobniji odlazak na radna mjesta, lakše i brže dopremanje seoskih poljoprivrednih proizvoda u grad za prodaju, tješnje povezivanje grada i sela. Također, s dolaskom željeznice došle su i druge pogodnosti, kao npr. električna energija, telefon i slično. Sve osoblje Pionirske željeznice, osim težih i odgovornijih dužnosti, sastojalo se od samih pionira odjevenih u posebne željezničke uniforme, koji su za svoja zvanja položili propisane ispite u Pionirskoj željezničarskoj školi osnovanoj posebno za tu priliku. Obje pionirske željeznice ukinute su zbog financijskih gubitaka, ona u Maksimiru 1953. godine, a ona u Dubravi 1964. godine.
LIJEČENJE I ZBRINJAVANJE ŽIDOVA U BOLNICI SESTARA MILOSRDNICA U ZAGREBU 1941. - 1945.
Autorica: Rajka Bućin Zagreb, 2025.
Cijena: 40,00 €
Knjiga obrađuje temu liječenja, zbrinjavanja i zaštite Židova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu za vrijeme Drugog svjetskog rata, tj. Nezavisne Države Hrvatske (1941. - 1945.), temeljem arhivskoga gradiva Bolnice, ali i brojnih drugih izvora, poglavito onih pohranjenih u Državnom arhivu u Zagrebu i Hrvatskom državnom arhivu. Dio osoba koje su u Bolnici našle kratkotrajno ili dugotrajno utočište, uspjele su preživjeti unatoč teškim okolnostima holokausta. Sastavni dio knjige, uz opsežnu uvodnu studiju, čini i popis Židova hospitaliziranih u Bolnici, i to već od 1. siječnja 1941. (radi potrebne komparacije s kasnijim razdobljem), do 8. svibnja 1945. (datum ulaska partizanskih jedinica u Zagreb). Na ukupno 480 stranica knjiga sadrži 64 slikovna priloga i nekoliko tabela te opsežno imensko i zemljopisno kazalo na 45 stranica.
HRVATSKO PROLJEĆE 1971. - 2021.
Autor: Dinko Čutura Zagreb, 2025.
Cijena: 10,00 €
Katalog istoimene izložbe održane od 15. lipnja do 15. rujna 2021. u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu donosi presjek događanja koji su zahvatili Hrvatsku kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Nazvan hrvatskim proljećem, pokret je nasilno ugušen, ali i postao sjemenom događanja početkom 1990-ih i stvaranja samostalne hrvatske države. Uz obilje arhivskih fotografije koje kronološki prate događanja, u katalogu su navedeni svi prijelomni događaji iz navedenoga razdoblja (od Brijunskog plenuma do Desete sjednice CK SKH), a nisu izostavljeni ni glavni akteri i nosioci samoga pokreta.
POD SVOJIM BOJAMA - POČECI HRVATSKE NOGOMETNE REPEREZENTACIJE
Autori: Hrvoje Gržina, Vladimir Iveta, Mario Stipančević Zagreb, 2025.
Cijena: 20,00 €
Svaka priča ima svoj početak, pa tako i ona Hrvatske nogometne reprezentacije, naših Vatrenih. Iako bez toga nadimka i prepoznatljiva dresa s „kockicama“, Hrvatska je nogometna reprezentacija svoje prve utakmice odigrala 1940. godine. Te četiri utakmice odigrane protiv reprezentacija Švicarske i Mađarske predstavljale su ne samo sportsko nego i nacionalno dostignuće tadašnje Banovine Hrvatske i njezina nogometnog saveza.
U knjizi Pod svojim bojama. Počeci Hrvatske nogometne reprezentacije opisuju se okolnosti pod kojima je osnovan Hrvatski nogometni savez, pripreme za odigravanje utakmica hrvatske reprezentacije, sâm tijek utakmica te reakcije njezinih aktera i tadašnjega tiska. Svemu tome živopisnost daju i brojne fotografije. Nisu zaboravljeni ni mladi, pa su prikazane i dvije utakmice juniorske reprezentacije.
COLOUR IN WRITTEN HERITAGE - MULTIDISCIPLINARY RESEARCH
CONFERENCE PROCEEDINGS
Urednica: Andreja Dragojević Zagreb, 2025.
Nakon konferencije Colour in written heritage održane u rujnu 2024. koja je okupila stručnjake iz područja zaštite pisane baštine, ove je godine izašao istoimeni zbornik urednice Andreje Dragojević, nastao na temelju prezentacija trinaest predavača. Članci i radovi u ovome svesku pokazuju da se boja u pisanoj kulturnoj baštini može proučavati u raznim znanstvenim disciplinama, a u nekim člancima više autora iz različitih područja istražuje istu temu, što pridonosi podnaslovu zbornika multidisciplinarno istraživanje.
The international scientific conference Colour in Written Heritage – Multidisciplinary Research, held in September 2024, brought together twenty-four experts and scholars researching colour in written cultural heritage. These conference proceedings emerged from the presentations given by thirteen lecturers, who elaborated on their topics in detail and shaped them into engaging articles. Thus, these Proceedings consist of eight original scientific papers, three professional contributions, and one review article.
OSTAVŠTINA STRASTI - ŽIVOT I DJELO MARIJA SALETTA
Autori: Jasna Ferluga, Tatjana Šarić, Juraj Kukoč, Nina Kolar Zagreb, 2025.
Katalog izložbe otvorene povodom Dana Hrvatskoga državnog arhiva 2025. donosi obilje detalja iz privatnog života Marija Saletta - od djetinjstva i odrastanja sve do profesionalnog puta koji je bio obilježen brojnim putovanjima i ekspedicijama u tada nepoznate krajeve svijeta. Ova je izložba bila prigoda da se prisjetimo njegova bogatog nasljeđa i neiscrpnog istraživačkog duha koji i danas nadahnjuje i inspirira.
LIČKO-DALMATINSKA ŽELJEZNICA
Autori: Siniša Lajnert, Toma Bačić Zagreb, 2025.
Cijena: 30,00 €
Izdanje donosi historijat Ličko-dalmatinske željeznice od njezina planiranja, izgradnje i eksploatacije u Austro-Ugarskoj Monarhiji pa sve do danas. Povod pisanju ove knjige obilježavanje je 100. obljetnice otvaranja Ličke pruge u 2025. godini, čime je iskazan povećan interes za njezinu povijest. Naime, 25. srpnja 1925. otvorena je posljednja dionica Ličke pruge Gračac - Knin, te se napokon Dalmacija željeznicom povezala s kontinentalnom Hrvatskom. Iako se u kolokvijalnom izričaju Lička pruga koristi za prugu Ogulin/Oštarije - Knin, u širem povijesnom kontekstu ona se spominje i kao Ličko-dalmatinska pruga(Ogulin/Oštarije - Knin -Split), odnosno kao Ličko-dalmatinske pruge (Ogulin/Oštarije -Knin - Split/Šibenik/Zadar). To je i razumljivo jer je njezin primarni cilj i bio spajanje s Dalmatinskim željeznicama, odnosno dalmatinskim lukama Split, Šibenik, a kasnije i Zadar kao krajnjim točkama. Lička pruga kao i dalmatinske pruge od samog početka predstavljale su jedinstvenu i neraskidivu prometnu i gospodarsku cjelinu. Zbog toga knjiga i nosi naziv Ličko-dalmatinska željeznica.
Osim historijata Ličko-dalmatinske željeznice u knjizi je obrađen i ustroj samog željezničkog sustava unutar kojeg su te pruge egzistirale. Na taj je način u širem smislu oslikan i društveno-politički kontekst u razdoblju od prvih projekata pruge pa sve do danas. U radu na ovoj knjizi korišteni su arhivski i tiskani izvori te predmetna stručna i znanstvena literatura. Za nadopunu ovdje iznijetih podataka autori upućuju zainteresirane na državne arhive u Budimpešti, Beču i Beogradu.
ARHIVSKI VJESNIK 68/2025
Urednica: Rajka Bućin Zagreb, 2025.
Ovogodišnji svezak časopisa Arhivski vjesnik 68 (2025) donosi jedanaest kategoriziranih radova u uobičajenim rubrikama te nekoliko drugih priloga, prikaza i recenzija.
Većinu kategoriziranih radova objavljujemo u rubrici Arhivska teorija i praksa, čak sedam u ovome svesku. Uglavnom se bave problemima upravljanja arhivskim gradivom, ali i knjižničnim, u digitalnome obliku, te opisom arhivskoga gradiva u mrežnome okruženju, ali i ponekom drugom temom. Pregled Svezak 68 (2025): Arhivski vjesnik, 2025
FONTES 31/2025. IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST
Urednica: Tatjana Šarić Zagreb, 2025.
Novi broj časopisa Fontes posvećen je obilježavanju 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva, odnosno proslavama koje su 1925. godine priređene u povodu tisućite obljetnice Kraljevstva. Predstavljeno gradivo daje detaljan uvid u način na koji je ta obljetnica bila zamišljena, pripremana i izvedena diljem tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te u dijelovima Bosne i Hercegovine. Usto, objavljeno je gradivo popraćeno uvodnom studijom koja kontekstualizira vrijeme i prostor te čitatelju objašnjava tadašnja događanja i inicijative. U godini u kojoj se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, važno je kritički se osvrnuti na način na koji su povijesne obljetnice iskorištene u stvaranju simboličkoga kapitala, ali i na to kako one danas oblikuju našu sliku o prošlosti. U tome smislu, ovaj broj Fontesa važan je doprinos povijesnoj znanosti, ali i širemu društvenom promišljanju kolektivnoga identiteta i nasljeđa.