Fontes
Fontes – Izvori za hrvatsku povijest periodična je publikacija koja izlazi od 1995. godine. Osnovna je zadaća Fontesa objavljivanje izvornoga arhivskog gradiva važnoga za hrvatsku povijest.
FONTES 30/2024. IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST
Zagreb, 2024.
Cijena: 10,00 €
Nakon dnevnika Josipa Matasovića nekadašnjeg ravnatelja Arhiva iz 20. stoljeća, koje smo objavili u posljednja dva broja, ovoga se puta vraćamo malo dalje u prošlost – u dugačko 18. stoljeće.
U ovome broju donosimo bogat izbor arhivskih dokumenata specifične forme – oporuka, i to pripadnika različitih društvenih slojeva toga razdoblja, žena i muškaraca s različitih područja Hrvatske. Oporuke iz 18. stoljeća pružaju bogat izvor informacija o svakodnevnom životu, obiteljskim odnosima i o društvenim normama tog razdoblja. Preko njih možemosteći uvid u imovinsko stanje pojedinaca, jer su oporučitelji detaljno navodili svoju imovinu, poput zemljišta, kuća, namještaja, novca, posuđa, nakita, oružja, ali i domaćih životinja.
Osim materijalnih vrijednosti, oporučuju se i razna prava – primjerice upravljanja kućanstvom, pravo na naplatu dugova te obveze – plaćanje dugova, skrbništvo nad djecom i duševno bolesnim osobama, briga za siromahe, životinje, poštivanje željenoga mjesta pokopa i slično. Oporuke tako pomažu razumjeti ne samo ekonomski status pojedinca i njegove obitelji nego i širi društveni kontekst u kojemu su živjeli.
Tri su priređivača sudjelovala u kreiranju ovoga broja – Luka Vukušić iz Matice hrvatske, zatim Eldina Lovaš s Hrvatskog instituta za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Minela Fulurija Vučić sa Sveučilišta u Dubrovniku. Svaki se od priređivača pozabavio jednim područjem. Svi su priređivači dali i kratak osvrt na pravila priređivanja tekstova toga vremena kojih su se pridržavali, pojedinih specifičnosti ili izazova s kojima su se susretali. Luka Vukušić dodao je i jezičnu analizu oporuka. Svakako, spomenute će oporuke te popratni tekstovi pridonijeti rekonstrukciji ne samo materijalnoga svijeta ljudi iz 18. stoljeća nego i njihovih vrijednosti, vjerovanja i međuljudskih odnosa, što ove dokumente čini neprocjenjivim izvorom za istraživanje prošlosti.
FONTES 29/2023. IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST
Poštovani ljubitelji povijesti i arhiva, predstavljamo vam 29. izdanje časopisa Fontes – Izvori za hrvatsku povijest, u do sada najobimnijem izdanju!
U izdanju Hrvatskoga državnog arhiva, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, donosimo vam autentične povijesne zapise iz najturbulentnijih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj.
Što možete očekivati u našem izdanju, najavljuju već same korice: na naslovnoj stranici možete vidjeti nasmijane arhivske tehničare i podvornike u kutama, kao i djelatnice Arhiva kako poziraju pred ulazom u zgradu na Marulićevu trgu, dok je na poleđini Časopisa vidljiva druga strana te iste životne svakodnevice ratnog Zagreba, ZET-ov tramvaj br. 12 uništen eksplozijom avionske bombe.
Nakon uvodne riječi glavne urednice Tatjane Šarić u članku naše vrijedne kolegice Ivane Kuhar "Rat i poratne prilike u radu Državnog arhiva u Zagrebu i Josipa Matasovića (1943. – 1945.)" sažeto je predstavljeno ne samo kako su arhivisti 1943.-1945. brinuli o zaštiti dokumenata tijekom zračnih napada već i sve one sitnice iz arhivskog života, od tračeva i ogovaranja, sitnih ljubomora do gladi i nestašica. Slijede 734 stranice dnevnika ravnatelja Arhiva, Josipa Matasovića. Dnevnik nam daje odličan uvid u radne navike Josipa Matasovića i njegove svakodnevne bitke. Saznajte tko je kasnio na posao, što se kuhalo u Zagrebu i koliko je doista koštalo preživjeti u ratom izmorenom glavnom gradu tadašnje NDH.
FONTES - IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST, god. 28 (2022)
Glavna urednica: Tatjana Šarić Zagreb, 2022.
Cijena: 9,29 €
Fontes iz 2022. godine tematski je drugačiji - posvećen je jednom od ravnatelja tadašnjeg Državnog arhiva u Zagrebu, povjesničaru i arhivistu Josipu Matasoviću. Čitateljima donosimo Matasovićeve dnevničke zapise iz vremena početka njegova službovanja na tom položaju - od lipnja 1941. pa do kraja 1942. godine. Vrijeme je to Drugog svjetskog rata, turbolentno razdoblje svjetske i hrvatske povijesti, a Matasović tada, iako postavljen od endehazijske vlasti, nastupa kao stučnjak u svome poslu koji nastoji obavljati na visokoj profesionalnoj razini. Tijekom svojeg službovanja uvodi neke danas uobičajene, ali tada nove arhivističke standarde te time uvelike pridonosi uređenju i funkcioniranju arhiva kao ustanove. Dnevnički zapisi sačuvani su kao dio fonda HR-HDA-1059. Matasović Josip. Dnevnik je za tisak priredila viša arhivistica Ivana Kuhar.
FONTES - IZVORI ZA HRVATSKU POVIJEST, god. 27 (2021)
Glavna urednica: Tatjana Šarić Zagreb, 2021. rasprodano
Fontes u 2021. godini posvećen obljetnici političkog i kulturnog nacionalnog reformnog pokreta - hrvatskog proljeća. U tom smislu u ovom broju objavljujemo izvorno arhivsko gradivo iz toga vremena, koje dokumentira procese povezane s proljećarima.
Dva su autora priredila priloge za ovaj broj – dr. sc. Nenad Bukvić iz Hrvatskog državnog arhiva te dr. sc. Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest. Nenad Bukvić priredio je za objavu dio opširne dokumentacije, odabrane dokumente iz fonda HR-HDA-1561. Služba državne sigurnosti RSUP-a SRH, pod nazivom „Akcija ’Tuškanac’ – neprijateljski i nacionalistički istupi studenata i drugih osoba iz vremena ’masovnog pokreta’ 1971. g. u SR Hrvatskoj". Ta cjelina gradiva dokumentira tijek provedbe operativne obrade SDS-a nad studentima i profesorima Sveučilišta u Zagrebu te otkriva metode rada tajnih službi, razmjere obavještajne i protuobavještajne djelatnosti te represije prema studentima i profesorima te njima bliskim sudionicima pokreta.
Josip Mihaljević je za objavu pripremio dokument iz druge cjeline istog fonda. Riječ je o kraćem dokumentu pod nazivom „Aktuelno stanje posle 21. sednice Predsedništva CK SKJ i ocene bezbednosne situacije u Jugoslaviji u 1971. godini“. Sastavila ga je na samome kraju 1971. Služba državne bezbednosti Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove. Dokument jasno čitatelju prikazuje viđenje „neprijateljske djelatnosti“ prema režimu kako ju je poimala obavještajna službe u razdoblju neposredno nakon sloma hrvatskog proljeća. Obje su objavljene cjeline izvornoga gradiva popraćene uvodnim studijama priređivača.