Menu

Dostupnost gradiva

Uvjeti dostupnosti arhivskoga gradiva utvrđeni su arhivskim propisima, te propisima o zaštiti osobnih podataka, tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji je stupio na snagu  20. svibnja 2017. (NN 46/2017):

  • Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka gradiva
  • Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje i prije isteka roka od 30 godina ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako to odobri stvaratelj odnosno imatelj
  • Javno arhivsko gradivo koje je označeno nekim od stupnjeva tajnosti dostupno je za korištenje po isteku roka od 50 godina od njegova nastanka, ako posebnim propisom nije drukčije određeno
  • Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili 10 godina od smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi, pri čemu se rokom dostupnosti smatra onaj rok koji prvi istekne. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva.
  • Rokove dostupnosti javnog arhivskog gradiva koje sadrži isključivo projektnu i tehničku dokumentaciju štićenih i vojnih objekata, industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i sl. ili podatke o prirodnim i strateškim  bogatstvima Republike Hrvatske odlukom će propisati Vlada RH temeljem prijedloga Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.   

 

Za sva dodatna pitanja i više informacija o dostupnosti gradiva molimo kontaktirati naše djelatnike u Korisničkoj službi:

Korisnička služba

+385 01 4801 921

info@arhiv.hr

 

 

Pravo prikrivanja identiteta osobe i davanja pisane izjave kojom se osporava istinitost ili potpunost osobnih podataka osobe u javnom arhivskom gradivu

Člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN br. 46/17) koji je stupio na snagu 20. svibnja 2017., a kojim su pojedine cjeline javnoga arhivskoga gradiva nastalog prije 22. prosinca 1990. utvrđene dostupnima za korištenje bez ograničenja, utvrđeno je i:

 

  1. Pravo podnošenja zahtjeva za prikrivanje identiteta osobe u javnom arhivskom gradivu
  • Osoba koja učini vjerojatnim da su joj na bilo koji način bila kršena ili ograničena ljudska prava i temeljne slobode zbog političkih razloga, ima pravo podnijeti zahtjev da se u javnom arhivskom gradivu iz stavka 1. članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koje sadrži njezine osobne podatke prikrije njezin identitet i to najdulje do isteka roka od 100 godina od rođenja ili 10 godina od smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi, pri čemu se rokom dostupnosti smatra onaj rok koji prvi istekne.    
  • Zahtjev da joj se prikrije identitet u javnom arhivskom gradivu osoba može, za gradivo koje se na dan stupanja na snagu Zakona već nalazi u HDA, podnijeti do 20. svibnja 2018. (u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Zakona), odnosno do 20. studenoga 2018. za gradivo koje će biti predano u HDA nakon stupanja na snagu Zakona (u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona).
  • Zahtjev da joj se prikrije identitet osoba podnosi u obliku propisanog obrasca ili u drugoj pisanoj formi. Popunjeni i potpisani zahtjev može se predati u Korisničkoj službi HDA ili poslati poštom na adresu: Hrvatski državni arhiv, Marulićev trg 21, 10000 Zagreb.
  • O podnesenom zahtjevu rješenjem odlučuje ravnatelj HDA u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva
  • Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za prikrivanje identiteta osobe na koju se osobni podaci odnose može se podnijeti žalba Agenciji za zaštitu osobnih podataka. 

 

  1. Pravo davanja pisane izjave kojom se osporava istinitost ili potpunost osobnih podataka u javnom arhivskom gradivu
  • Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u javnom arhivskom gradivu iz stavka 1. članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima ima pravo, u gradivo koje se na nju odnosi, dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođenje arhivskog fonda i arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi
  • Pisana izjava daje se u obliku propisanog obrasca ili u drugoj pisanoj formi. Potpisana izjava može se predati u Korisničkoj službi HDA ili poslati poštom na adresu: Hrvatski državni arhiv, Marulićev trg 21, 10000 Zagreb.   

 

Više informacija: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, NN br. 46/2017