Međunarodni tjedan arhiva obilježili smo ove godine u tjednu od 8. do 12 lipnja. Ovogodišnja tema "Arhivi i znanost" usmjerila nas je na 250. obljetnicu osnutka Kraljevske akademije znanosti i neprekinutog djelovanja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Središnje događanje ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna arhiva u Hrvatskome državnom arhivu  svakako je izložba Od Kraljevske akademije znanosti do Pravnog fakulteta (1776. - 1926.) koju ćete moći razgledati do kraja kolovoza. Priređena povodom 250. obljetnice osnutka Kraljevske akademije znanosti i neprekinutog djelovanja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Izložba kroz odabrano arhivsko gradivo svjedoči o kontinuitetu pravne znanosti u Hrvatskoj i naglašava važnost arhiva kao mjesta čuvanja, tumačenja i javnog predstavljanja povijesnih izvora. Njezina je namjera približiti javnosti vrijedno gradivo Hrvatskoga državnog arhiva, pokazati kontinuitet pravne znanosti i visokog školstva u Hrvatskoj te potaknuti daljnje zanimanje za povijest Sveučilišta u Zagrebu i institucija iz kojih se razvio današnji Pravni fakultet. Autori izložbe naši su kolege Ladislav Dobrica i Vedran Muić.

U sklopu Dječjeg dana priredili smo program Jedan, dva tri, četiri, pet, krenimo u čudesan arhivski svijet - znanost u arhivima, koji smo na kraju začinili kvizom o najstarijem, najdužem, najdebljem i najmanjem dokumentu u Arhivu, ali i nekim drugim važnim predmetima koje čuvamo poput Škrinje povlastica. Posjetili su nas učenici OŠ Ivana Gundulića.

Program smo nastavili predavanje Silvije Babić pod naslovom Tragovi hrvatske znanosti - pogled iz arhiva. Predavačica i autorica istoimene monografije u predavanju se osvrnula na povijest čuvanja zapisa na hrvatskome tlu s posebnim naglaskom na arhivskome gradivu koje svjedoči o razvoju znanstvenih institucija u Hrvatskoj.

Još jedno zanimljivo predavanje održao je prof. emer. Dalibora Čepula. Kroz temu Više od prava: Pravni fakultet u Zagrebu kao sjecište pravne i društvenih znanosti (1776. – 1918.)  okupljeni su mogli doznati više o historijatu Pravnog fakulteta, od osnutka Političko-kameralnog studija u sklopu upravnih reformi Marije Terezije sve do Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, čija povijest pokazuje kako su se europske reforme prilagođavale hrvatskim političkim i institucijskim okolnostima.

Program smo zaključili besplatnim razgledima zgrade, a svoj interes za prostor, povijest i male skrivene tajne Hrvatskoga državnog arhiva najviše su iskazali umirovljenici i nekadašnji djelatnici Muzeja suvremene umjetnosti koji su nas posjetili.