Izdanja HDA u 2019. godini
ARHIVSKI VJESNIK Urednica: Rajka Bućin Zagreb, 2019. Cijena: 70,00 kn
Časopis Arhivski vjesnik 2019. obilježava 120 godina izlaženja. Obljetnički broj 62/2019. pojavljuje se u novome ruhu, s prilozima u boji, povećanim brojem metapodataka koji prati radove, te dvojezičnim uvodnikom i uputama za suradnike i autore na hrvatskom i engleskom jeziku. Objavljeno je osam znanstvenih radova u rubrici Rasprave i članci, pet iz područja arhivske teorije i prakse, tri iz područja povijesti institucija, osoba ili obitelji, kao i veći broj drugih priloga: izvješća s različitih skupova i usavršavanja na kojima su sudjelovali arhivisti ili drugi djelatnici arhivske službe te recenzije i prikazi knjiga ili časopisa. Objavljena su i tri nekrologa kolegama koji su preminuli tijekom 2018. i 2019. godine: Draženu Vlahovu, arhivskom savjetniku i dugogodišnjem ravnatelju Državnog arhiva u Pazinu, ali i eminentnom stručnjaku za glagoljske rukopise; Ivanu Dovraniću, arhivistu specijalistu, višegodišnjem voditelju Sabirnog centra Šibenik, a potom Odjela za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva Državnog arhiva u Šibeniku te akademiku Petru Strčiću, povjesničaru i arhivistu, dugogodišnjem ravnatelju Hrvatskog državnog arhiva i upravitelju Arhiva HAZU-a.
U PREDASIMA VELIKOG RATA. POSTKARTE STJEPANA SERTIĆA 1915. – 1918. Autori: Mario Stipančević, Hrvoje Gržina Zagreb, 2019. Cijena: 90,00 kn
Stjepan Sertić rođen je u Zagrebu 20. veljače 1882. od oca Dane i majke Franciske, rođene Lauš. U rodnome gradu polazio je osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, a školovanje je nastavio na Višoj domobranskoj realki u Šopronu te akademiji Ludovika u Budimpešti. Poručnikom je imenovan 18. kolovoza 1904., a od 1. rujna iste godine započeo je služiti u 25. domobranskoj pješačkoj pukovniji. Tijekom službe pohađao je više različitih bojnih tečajeva (za strojnu pušku, više vodstvo postrojbi, zrakoplovnoga izvidnika i bojne plinove). Od 26. srpnja do 13. rujna 1914. zapovijedao je 6. satnijom, a nakon toga, do 22. listopada 1918., III. bojnom 25. domobranske pješačke pukovnije. U ljeto i jesen 1914. ratovao je na Balkanskome bojištu, gdje je u borbama na Gučevu brdu ranjen. Nakon potpunoga oporavka, kao zapovjednik XII. hodne bojne, sredinom 1915. premješten je na Istočno bojište na kojemu je sudjelovao u nekim od ključnih bitaka austrougarske vojske protiv carske Rusije. Početkom 1918. sa suborcima je prebačen na Jugozapadno bojište na kojemu je ostao do kraja rata i sloma Monarhije. Krajem 1918. godine kao zapovjednik bojne sudjelovao je u oslobađanju Međimurja, nakon čega je kao časnik na raznim dužnostima do umirovljenja 1929. služio u vojsci Kraljevine SHS. Za zasluge na bojištu nekoliko je puta odlikovan. Sa suprugom Natalijom je po završetku Prvoga svjetskog rata živio u Varaždinu gdje mu se 1923. rodio sin Stjepan. Nakon istupa iz vojne službe, krajem 1931., u Beogradu je završio Zadružni dvostruki američki knjigovodstveni tečaj - nakon čega je do 6. travnja 1941. radio kao knjigovođa i tajnik Kreditne zadruge državnih službenika u Zagrebu. Poslije napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju, 10. travnja 1941., uime NDH u Karlovcu je preuzeo zapovjedništvo grada. U domobranskim je postrojbama nove države na raznim dužnostima ostao do drugoga umirovljenja 17. srpnja 1943. Zadnji je put u vojnu službu izvanredno pozvan 1. veljače 1944. i upućen u Zakladu hrvatskih ratnih ozljeđenika. Umro je u Zagrebu 24. veljače 1966. Dio Sertićevih svakodnevnih razmišljanja iz razdoblja trajanja Velikoga rata, točnije 1915. – 1918., sačuvan je na postkartama što ih je supruzi pisao u predasima bitaka. Na tome se neobičnomu komunikacijskomu sredstvu, osim tekstova na poleđini, s prednje strane nalaze izvorne fotografije s prikazima pozadinskih aktivnosti, vojničkih nastambi te Sertića i njegovih ratnih drugova. Zbog iznimne slikovitosti povezane s dokumentarnošću zapisa postkarate su široj javnosti prikazane kao jedinstven biljeg vremena žalosno brzo zaboravljenoga ponavljanjem novoga svjetskog sukoba. U dopisivanju je, uz nekoliko rijetkih iznimaka, Sertić supruzi o ratu govorio kao da ovaj zapravo ne postoji. Da je kojim slučajem ostao nepoznat povijesni kontekst korespondencije, prosječni bi čitatelj bilješke, događaje, ljude i krajolike prispodobio drukčijim prilikama. Da na fotografijama nema muškaraca u odorama, privremenih vojničkih izbi, nekoliko spomena tjelesne i duševne iznurenosti, dopisivanje supružnika mogli bismo bez ikakvih poteškoća premjestiti u neko drugo vrijeme i neka druga mjesta. Na neki je način i ova publikacija pokušaj da se nad stradanjima i smrtima Velikoga rata navuče drukčija, svjetlija, koprena. Ona nesvakidašnja, možda posve izmišljena, ali u ovom slučaju utkana u bilješkama starima već više od stotinu godina.
ZAPISNICI IZVRŠNOG KOMITETA CENTRALNOG KOMITETA SAVEZA KOMUNISTA HRVATSKE 1964. – 1965., SVEZAK 6. Autori: Tatjana Šarić, Marijana Jukić Zagreb, 2019. Cijena: 100,00 kn
Ova je publikacija šesti nastavak zapisnika sjednica Izvršnoga komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (IK CK SKH) u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva. Šesti dio zapisnika s prethodnim izdanjem – petim nastavkom zapisnika sjednica IK CK SKH koji obuhvaća razdoblje od travnja 1959. do kraja studenoga 1963.– čini cjelinu sjednica nastalih u razdoblju između Četvrtoga i Petoga kongresa SKH (1959. – 1965.) te ga tako treba promatrati. Obje su edicije nastavak prethodnih, zapisnika sjednica Politbiroa/Izvršnoga komiteta CK SK, od kojih posljednja završava s ožujkom 1959. Ovo razdoblje obuhvaća 81 sjednicu, a objavljeno je 78 zapisnika s popratnim prilozima. Preostale tri sjednice postoje samo kao audio-zapisi. Zapisnici su dio arhivskoga fonda HR-HDA-1220. Savez komunista Hrvatske. Centralni komitet (1941. – 1990.) te se čuvaju u Odsjeku za arhivsko gradivo političkih stranaka i udruga u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu. U ovoj je ediciji, kao i u prethodnih pet, zadržan isti pristup objavi izvornoga arhivskog gradiva – zapisnici su preneseni vjerno prema formi i sadržaju. Izvršni je komitet Centralnoga komiteta SKH-a bio najviše partijsko izvršno tijelo čiji su članovi delegirani iz sastava Centralnoga komiteta. Ovo je tijelo imalo vrlo veliku moć na republičkoj razini te je na svojim sjednicama odlučivalo o svim bitnim pitanjima u Republici – od javne uprave i gospodarstva do prosvjete, kulture i znanosti. Budući da je u tadašnjemu državnom ustroju isprepletenost partijske i javne vlasti bila obilježje političkoga sustava, članovi su najviših partijskih tijela bili delegirani, ali su i odlučivali o kadrovima za najviša partijska tijela te za tijela javne vlasti, gospodarstva, kulture, znanosti, školstva i dr. Objava je zapisnika sjednica Izvršnog komiteta CK SKH stoga od iznimne važnosti za proučavanje hrvatske povijesti u razdoblju socijalizma.
ZAPISNICI IZVRŠNOGA VIJEĆA SABORA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE 1953. – 1958. Priređivač i urednik: Nenad Bukvić Zagreb, 2019. Cijena:100,00 kn
U knjizi je objavljeno 157 zapisnika sjednica Izvršnoga vijeća Sabora održanih od njegova konstituiranja 6. veljače 1953. do posljednje sjednice drugoga mandata održane 7. ožujka 1958. godine. Predsjednik tijekom prvog mandatnog razdoblja (veljača – prosinac 1953.) bio je Vladimir Bakarić, a u drugom mandatnom razdoblju (prosinac 1953. – travanj 1958.) Jakov Blažević. Kronološki i funkcionalno riječ je o nastavku niza sjednica Vlade NRH iz razdoblja 1945. – 1953. čije je poslove nastavilo obavljati Izvršno vijeće Sabora, a koje je Hrvatski državni arhiv objavio 2018. godine. Kao formalno najviše izvršno tijelo vlasti u Hrvatskoj Izvršno je vijeće Sabora iz mjerodavnosti Vlade preuzelo poslove provođenja saveznih i republičkih zakona, donošenja uredbi te poduzimanja mjera za njihovo provođenje, pripreme i ostvarenja privrednoga plana i republičkoga proračuna, osnivanja republičkih tijela uprave, davanja smjernica za njihov rad te donošenja propisa o njihovu ustroju i poslovanju. Iz mjerodavnosti ukinutoga Prezidijuma Sabora NRH preuzelo je poslove pomilovanja, dodjele odlikovanja, raspisivanja izbora za Sabor, proglašavanja zakona ukazom te koordiniranja i nadzora nad radom narodnih odbora. U njegovu su mjerodavnost stavljeni i poslovi dotadašnjeg Savjeta za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti i Komisije za vjerska pitanja. Zapisnicima su zahvaćene brojne teme iz političkoga i društvenoga života (reorganizacija republičke uprave; rad državnih i upravnih institucija; rad društveno-političkih organizacija; društveni planovi razvoja; republički proračun; razvoj elektroprivrede, šumarstva, poljoprivrede, turizma, brodogradnje, ribarstva, vodoprivrede i drugih gospodarskih grana; rješavanje agrarno-imovinskih odnosa i odnosa na selu; reorganizacija Sveučilišta u Zagrebu; rasprave o stanju i problemima školstva u Hrvatskoj; organizacija zdravstvene i socijalne službe; zaštita bivših boraca i ratnih vojnih invalida; odnosi s vjerskim zajednicama; javni red i sigurnost; funkcioniranje pravosuđa i tijela unutrašnjih poslova; radni odnosi; odlučivanje o brojnim zahtjevima za financiranje, imenovanjima i dr.). Knjiga sadrži predgovor i uvodnu studiju, kritički znanstveni aparat (više od 1500 bilješki uz tekst) i četiri kazala (osobnih imena, zemljopisnih pojmova, institucija, predmetno) koji doprinose razumijevanju i lakšem pretraživanju izvornoga teksta zapisnika sjednica.
HRAMOVI OTETI NILU Autori: Danijel Rafaelić, Hrvoje Gržina Zagreb, 2019. Cijena:150,00 kn
Monografija sadržava fotografije Antuna Markića snimljene 1962. godine u Egiptu tijekom snimanja filmova Spomenici starog Egipta, Hramovi oteti Nilu i Geoistraživanja u Egiptu (redatelj Mate Bogdanović), kao i sva tri spomenuta filma priložena na DVD-u. Filmove i fotografije prate tekstovi koji tematiziraju bilježenje egipatskih motiva prije pojave filma, snimke Egipta od pojave fotografije do dolaska digitalne tehnologije te okolnosti snimanja triju navedenih dokumentarnih filmova. Publikaciju zatvara ažurirana biografija autora fotografija Antuna Markića.
FOTOGRAFSKI IZVORNICI: TEORIJE I (ARHIVSKA) PRAKSA Autor: Hrvoje Gržina Zagreb, 2019. Cijena:100,00 kn
U knjizi je širenjem polazišta arhivske teorije, spoznajama iz diplomatike, konzervacije, antropologije, materijalne kulture, estetike i semiotike istražen i objašnjen problem izvornika analognih i digitalnih fotografija te su ponuđeni jasno definirani kriteriji za njihovo utvrđivanje i razlikovanje od objekata drukčijega statusa. S temeljem u konceptu višestrukih izvornika, prema diplomatičkoj su trihotomiji nacrt – izvornik – kopija predloženi kriteriji razlikovanja fotografija prema stupnju dovršenosti, a zatim i razrađena njihova klasifikacija prema izvornosti. Time je omogućeno pozicioniranje svakoga od izvornih fotografskih oblika unutar korpusa, i onihjedinstvenih i sačuvanih u više primjeraka. Uz brojne tehničke pojedinosti i osobitosti različitih fotografskih procesa, naglasak je stavljen na važnost funkcijskoga konteksta i mogućnost promjene značenja fotografija, podrijetlo koje nije moguće spoznati bez uvida u izvorne snimke. Knjiga tako, osim kao prinos proučavanju fotografskih snimaka u arhivima, predstavlja i prilog širemu diskursu tehničke i društvene povijesti fotografije.
PHOTOGRAPHIC ORIGINALS: THEORIES AND (ARCHIVAL) PRACTICE Autor: Hrvoje Gržina Zagreb, 2019. Cijena:100,00 kn
The principal task of this publication is to explore and explain the problem of originals of analog and digital photographs and to offer clearly defined criteria for their determining and the distinguishing from objects of different status. Following introductory notes and an overview of principal terms as well as relevant foreign and domestic literature, the predominant part of the research is dedicated to the analysis and comparation of various forms of appearance of analog and digital photographs, as well as to possibilities and techniques of their direct duplicating and copying. Earlier standpoints concerning the principal research question have been critically analyzed and the acceptance of a concept of multiple originals has been suggested, which has then been elaborated in detail, with particular emphasis on the form and the functional context of photographs as basic elements on which the meaning of photographic documents depends. With their foundations in the concept of multiple originals, criteria for differentiation between original photographs and those of different status (primarily drafts and copies) have been suggested, as well as an elaborate classification of analog and digital photographs according to originality. This enabled the positioning of each of original photographic objects within the corpus, those which are unique as well as those preserved in a greater number.
RIJEČ IZA SLIKE - TKO PJEVA ZLO NE MISLI Urednik: Mladen Burić Autori tekstova: Mario Kozina, Vinko Brešan, Nina Kolar Zagreb, 2019. Cijena: 150,00 kn
Lako je složiti se da film “Tko pjeva zlo ne misli” zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kinematografiji. Ta, kako se navodi na samoj špici, „ljubavna komedija s pjevanjem“ nastala prema noveli Vjekoslava Majera “Dnevnik maloga Perice”, vješto balansira između melodrame, komedije i glazbenog filma, pritom stvarajući lepršavo filmsko djelo koje prikazuje građanski život u Zagrebu 30-ih godina prošlog stoljeća. Iako je već u filmskom scenariju koji je razvio sam Krešo Golik vidljiv odmak od novele, punu Golikovu viziju vidimo u njegovoj knjizi snimanja. Ono što je posebno dojmljivo u njoj daljnji su zahvati na scenariju, poput izbacivanja i dodavanja dijaloga i scena čime sama knjiga snimanja postaje povijesni dokument koji evidentira kreativne procese u stvaranju ovog legendarnog filmskog djela.
ULOGA DRUŽBE „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“ U PRIJENOSU ZEMNIH OSTATAKA PETRA ZRINSKOGA I FRANA KRSTE FRANKOPANA U HRVATSKU, KATALOG IZLOŽBE Autor: Ladislav Dobrica Zagreb, 2019. Cijena: 20,00 kn
Katalog izložbe priređene povodom 100. obljetnice prijenosa zemnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana u Hrvatsku sadrži tekstualne i slikovne materijale prikazane na istoimenoj izložbi. Izložba je podijeljena u sedam cjelina: 1. Bečki Novigrad 30. travnja 1671. i zrinsko-frankopanski kult u 19. stoljeću; 2. Ekshumacija zemnih ostataka Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana 1907.; 3. Uređenje groba u Bečkom Novigradu; 4. Pokušaji prijenosa zemnih ostataka u domovinu; 5. Prijenos zemnih ostataka u domovinu; 6. Promišljanja o mjestu vječnog počivališta Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana; 7. Bečki Novigrad – mjesto trajne uspomene. Kroz ove cjeline prikazana su nastojanja da se zemni ostatci Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, pogubljenih 1671. u Bečkom Novigradu, sačuvaju i pokopaju na dostojanstvenom mjestu te je prikazana uloga koju je u tome imala Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
BICIKL, KATALOG IZLOŽBE Autor: Ana Štimac Zagreb, 2019. Cijena: 20,00 kn
Izložba o biciklu kroz dokumente i fotografije Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog športskog muzeja, Muzeja grada Zagreba, HT muzeja i civilne udruge „Sindikat biciklista“ pokušava prikazati početke biciklizma u nas - od osnivanja prvih biciklističkih klubova do brzog stjecanja velike popularnosti zbog koje postaje najrazvijeniji sport druge polovice 19. stoljeća. Navedena popularnost utječe i na razvoj obrtništva, proizvodnje i trgovine i na sve učestaliju i raznovrsnu uporabu bicikla, kao svakodnevnog prijevoznog sredstva, u poštanskoj službi i u vojsci. Također, kroz dokumente su prikazana i razna postupanja vezana uz bicikl, zastupljenost u časopisima i novinama, ali i današnja nastojanja za što širom uporabom ovoga prijevoznoga sredstva u svakodnevici.
PRAVILA NOGOMETA Urednik: Mario Stipančević Zagreb, 2019. Cijena:40,00 kn Publikacija je pretisak Pravila nogometa (Hrv. akademski šport-klub, Zagreb, 1908.), odnosno prvih objavljenih pravila nogometne igre u nas, koje je s engleskoga na hrvatski preveo ugledni pravnik i sportski djelatnik Milovan Zoričić (1884. – 1971.). Izdanje se od izvornika razlikuje po priređivačevim rukopisnim bilješkama na marginama te dvama dodanim pogovorima. Izvornik publikacije čuva se u Zoričićevoj osobnoj ostavštini u Hrvatskome državnom arhivu.
CAPTURING THE PAST: A SYMPOSIUM ON PHOTOGRAPH CONSERVATION Zagreb, Croatian State Archives, May 22–24, 2019 Abstract Book Autori: Martina Bagatin, Hrvoje Gržina Zagreb, 2019. Cijena: –
U knjižici sažetaka Capturing the Past, A Symposium on a Photograph Conservation predstavljen je program simpozija o zaštiti i očuvanju fotografske baštine u organizaciji Northeast Document Conservation Center-a (NEDCC) i Hrvatskog državnog arhiva (HDA). Kroz dvodnevna izlaganja spomenuta u knjižici u vidu programa prikazani su opisi (sažetci) svakog pojedinog izlaganja stručnjaka s područja očuvanja fotografija koja pružaju mogućnosti razmjene iskustava i usvajanja novih znanja o zaštiti različitih vrsta fotografija.
ZNANSTVENI KOLOKVIJ 120 GODINA ARHIVSKOGA VJESNIKA. PROGRAM I KNJIŽICA SAŽETAKA Urednik: Mario Stipančević Zagreb, 2019. Cijena: –
Publikacija sadrži program rada i sažetke devet izlaganja uglednih domaćih znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatskoga državnog arhiva koji će biti prikazani na Znanstvenom kolokviju 120 godina Arhivskoga vjesnika, a povodom obilježavanja obljetnice tiskanja prvoga broja spomenutoga historiografsko-arhivističkoga časopisa.