Državni arhiv za Međimurje
5. srpnja 2020., 18:00h
Štrigova 102
Državni arhiv za Međimurje sudjeluje u manifestaciji „10. Umjetnička kolonija Štrigova 2020.“ i poziva zainteresiranu publiku na otvorenje izložbe Radovi na papiru Tihomira Lončara, u nedjelju, 5. srpnja 2020., u 18:00 sati u prostorijama Arhiva.
10. Umjetnička kolonija Štrigova 2020.
Državni arhiv u Osijeku
1. srpnja 2020., 16:00h
Velika vijećnica Skupštine Osječko-baranjske županije, Županijska 4., I. kat, Osijek
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Osječko-baranjska županija i Državni arhiv u Osijeku pozivaju vas na predstavljanje knjiga o Domovinskom ratu i zločinima nad Hrvatima u BiH, u srijedu, 1. srpnja 2020., u 16:00 sati u Velikoj vijećnici Skupštine Osječko-baranjske županije.
Pozivnica
Državni arhiv u Bjelovaru
19.06 – 19.07.2020.
Gradski muzej Bjelovar, Galerija „Koridor“, Trg Eugena Kvaternika 1, Bjelovar
Izložba plakata Terezijana – Kraljevska zabava u kraljevskom gradu
Povodom 25. godišnjice održavanja bjelovarske turističke, kulturne i zabavne manifestacije Terezijana Državni arhiv u Bjelovaru u suradnji s Gradskim muzejom Bjelovar predstavlja izložbu plakata višeg arhivista Senada Ađulovića Terezijana - Kraljevska zabava u kraljevskom gradu.
Ovogodišnja jubilarna Terezijana otkazana je zbog epidemije virusa COVID-19, no navedene baštinske i kulturne institucije grada Bjelovara su odlučile obilježiti četvrt stoljeća održavanja ove manifestacije.
Plakati koji su tokom godina najavljivali događanja i program Terezijane čuvaju se u spremištu Državnog arhiva u Bjelovaru, a od 19. lipnja do 19. srpnja mogu se pogledati u galeriji „Koridor“ Gradskog muzeja Bjelovar.
Osim plakata, od 19. lipnja putem digitalne platforme Arhiva, ˝Topoteka Bjelovar˝, biti će dostupne i fotografije s prve Terezijane iz 1996. godine. Topoteku posjetite putem mrežne poveznice https://bjelovar.topoteka.net/ ili putem mrežne stranice www.dabj.hr
Pozivnica
Programi državnih arhiva u Republici Hrvatskoj povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva 2020.:
Državni arhiv u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 6, Bjelovar
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događanja: www.dabj.hr
Plakat
I.
Predstavljanje programa Nova mrežna stranica Državnog arhiva u Bjelovaru
Autorica programa: Martina Krivić Lekić
Trajanje programa: trajno postavljen
Prvotne mrežne stranice Državnog arhiva u Bjelovaru, postavljene i uređene 2017. godine, ukazale su na potrebu redizajna i oblikovanja novih stranica kako bi predstavljeni materijali bili sustavniji, logično poredani i pristupačniji korisnicima. Potreba za njihovim osvježavanjem naročito se očitovala u svjetlu donošenja Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/19), kojim se utvrđuju mjere o osiguravanju pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora korisnicima, osobito osobama s invaliditetom. Putem novih mrežnih stranica Arhiva će informacije i poruke koje želimo podijeliti sa korisnicima, stvarateljima i građanima biti dostupnije, osobito kroz rubrike vezane uz Digitalni arhiv. Kroz njih se otvara prostor za dodavanje većih količina digitaliziranog arhivskog gradiva, te će dosad ostvareni digitalni projekti Šetnja Bjelovarom kroz razglednice, Topoteka Bjelovar, Bjelovarski list postati vidljiviji u zajednici.
II.
Predstavljanje programa Španjolska gripa – bjelovarska priča
Autor programa: Zorka Renić
Nositelji programa: Državni arhiv u Bjelovaru, Medicinska škola Bjelovar
Trajanje programa: trajno postavljen
Dvije godine nakon prvog postavljanja, izložba Španjolska gripa – bjelovarska priča, je ponovno aktualna. Španjolska gripa se smatra jednom od najtežih i najopasnijih pandemija u povijesti čovječanstva: bila je to najpogubnija gripa o kojoj se najmanje zna. Harala je po svim kontinentima od proljeća 1918. do kraja 1919. godine. Računa se kako je oboljelo između 200 i 500 milijuna ljudi, od kojih je umrlo najmanje 25 milijuna, napose od teških plućnih komplikacija. Pretpostavlja se da je zaraženih osoba, pritom misleći na vidljive znakove bolesti, bilo između 20 i 40% tadašnje ukupne svjetske populacije. Izložbu ovom prigodom po prvi puta postavljamo u virtualnom prostoru, u okviru mrežnih stranica Državnog arhiva u Bjelovaru. Uz izložbene panoe donosimo i materijale koje je autorica prikupila prilikom svoga istraživanja, kao i arhivsko gradivo koje svjedoči o smrtnosti uzrokovanoj ovom epidemijom u Bjelovaru i okolici.
Državni arhiv u Dubrovniku
Sv. Dominika 1, Dubrovnik
9. lipnja 2020.
I.
Državni arhiv u Dubrovniku (palača Sponza)
Izložba Sponza 1520. – 2020.
Izložba Sponza 1520. – 2020. kroz arhivske dokumente, nacrte, fotografije i razglednice donosi prikaz povijesti palače Sponza u navedenom vremenskom razdoblju.
II.
ASC Metković – Ploče – Opuzen
Virtualna izložba Robna kuća Razvitak Metković
Internetske poveznice događaja:
https://dolinaneretve.topoteka.net/; https://www.facebook.com/arhivskisabirnicentarmetkovicopuzenploce/
Virtualna izložba Robna kuća Razvitak Metković kroz dokumente nacrte i fotografije iz fondova ASC Metković – Ploče – Opuzen prezentira nastanak simbola grada Metkovića u ranim 80-ima 20. stoljeća, Robne kuće Razvitak Metković. Izložba je svojevrsni podsjetnik na važnost izgradnje rečene robne kuće, danas propalog trgovačkog giganta, koji je obilježio život Metkovića u drugoj polovici prošloga stoljeća, utjecao na društveni život njegovih građana, te na urbanizam užeg gradskog središta.
III.
ASC Korčula – Lastovo
Virtualna izložba Plivaj, praši, naprid naši – 90 godina Korčulanskog plivačkog kluba (1930. – 2020.)
Internetska poveznica događaja:
https://www.facebook.com/pages/category/Public-Service/Arhivski-sabirni-centar-Kor%C4%8Dula-Lastovo-712567312093302/
Izložba Plivaj, praši, naprid naši donosi presjek važnih trenutaka Korčulanskog plivačkog kluba koji ove godine obilježava 90. godina aktivnog djelovanja. U tih 90 godina plivači, plivačice i vaterpolisti popularnog KPK nastupali su na različitim natjecanjima, osvajali medalje i obarali osobne rekorde, pri čemu se posebno ističu uspjesi vaterpolista 1979. i njihov osvojeni Kup pobjednika kupova, te uspjesi Vinke Jeričević 1956. i Gojka Arnerija 1960. na Olimpijskim igrama. Izložba, osim ilustriranja spomenutih važnih trenutaka, odaje i počast svim kapekašima.
Državni arhiv u Gospiću
Kaniška 17, Gospić
20. lipnja 2020.
Otvorenje izložbe Priča o našim precima
Autori izložbe: Vlatka Galac, Ivica Mataija, Andrea Selec
Trajanje izložbe: lipanj 2020.
U suradnji s učenicima i učiteljima četvrtih razreda Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića i studentima i profesorima Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državni arhiv u Gospiću predstavlja izložbu Priča o našim precima. Izložba je nastala u okviru lokalnog projekta usmjerenog popularizaciji znanosti i kulture te poticanju suradnje znanstvenih, kulturnih i odgojno-obrazovnih institucija, koji je uključio učenike, studente, učitelje i profesore kao posebne kategorije sa specifičnim odnosom prema arhivskom gradivu i zavičajnosti. Cilj projekta i izložbe, kao jednog segmenta njegovog ostvarenja, je razvijanje svijesti o arhivskom gradivu kao važnom vrelu za proučavanje povijesti određenog kraja koje omogućuje promišljanje o vrsti nositelja informacije, stvaratelju zapisa, pouzdanosti vrela, i njegovoj povezivosti s razdobljem u kojem je nastao. Proces oblikovanja i pripreme izložbe (prikupljanje arhivskoga gradiva, njegova digitalizacija, izrada baze metapodataka, oblikovanje povijesnoga narativa, izrada idejnog projekta oblikovanja izložbe prema tematskim jedinicama, oblikovanje kataloga, promidžba i javno predstavljanje projekta i izložbe te njezino uvrštenje u Topoteku Lika) potaknuo je razvoj kritičkoga mišljenja, stjecanje i razmjenu znanja i sposobnosti te kreativnost svih sudionika njegovog ostvarenja. Izložene fotografije iz učeničkih obiteljskih albuma svjedoče o važnim obiteljskim i društvenim događajima, običajima, kulturi življenja i osobinama privatnih i javnih prostora koji su na specifičan način obilježili povijest gospićkih obitelji, a samim time i povijest Gospića tijekom dvadesetog stoljeća. Zainteresirana publika izložbu može pogledati i putem internetske poveznice: www.arhiv-gospic.hr
Državni arhiv u Karlovcu
Ljudevita Šestića 5, Karlovac
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događanja: www.da-ka.hr
12:00 sati
I.
Projekcija filma Nit od sto godina
Autorica programa: Marica Basar
Trajanje projekcije: 9. lipnja 2020. – 30. travnja 2021.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva 2020. predstavljamo film Nit od sto godina koji rječju i slikom priča priču o stoljetnom uspješnom poslovanju i razvoju tvornice „Pamučna industrija Duga Resa“. Film je izrađen u studiju Jadran filma, te će mnoge dirnuti svojim sadržajem.
Sudbina ove tvornice, u ovoj godini katastrofa i obilježavanja katastrofa, asocira i podsjeća na isto ozračje. „Pamučna industrija Duga Resa“ je bila uspješna tvornica osnovana za vrijeme Austro-Ugarske, preživjela je sve ratove, ali ne i pretvorbu i privatizaciju u Republici Hrvatskoj. Tvornica je zapošljavala preko 4000 radnika, bila izvor egzistencije generacija na širem dugoreškom području, imala tržište, proizvodila kvalitetne i ekološki prihvatljive tkanine i konfekciju, te svojim radom i djelovanjem podigla grad Dugu Resu.
Vrijedna pisana ostavština, slikovni materijal i film o ovoj tvornici pohranjena je i arhivistički obrađena u Državnom arhivu u Karlovcu.
II.
Prezentacija Stradanje zgrade karlovačkog arhiva u Domovinskom ratu
Autorica programa: Marija Jagunić
Trajanje prezentacije: 9. lipnja 2020. – 30. travnja 2021.
Zgrada Državnog arhiva u Karlovcu imala je ključnu ulogu u očuvanju i zaštiti kulturne baštine grada Karlovca u vremenskom razdoblju 1991. – 1995. godine. Naime, kao jedina gradska kulturna ustanova koja je u svom podrumu imala atomsko sklonište, početkom Domovinskog rata 1991., kada je Karlovac svakodnevno granatiran, Arhiv je postao trezor kulturnog blaga grada. Stoga, u navedenoj prezentaciji prikazujemo djelatnike Arhiva, koji su svojim nesebičnim zalaganjem u tako zahtjevnim uvjetima radili na zaštiti gradiva i zgrade, te tako pružili svijetli primjer vlastitoj i budućim generacijama hrvatskih arhivista.
Državni arhiv za Međimurje
Štrigova 102, Štrigova
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događaja: www.dram.hr
Otvorenje virtualnog programa Digitalni fond Državnog arhiva za Međimurje
Autor programa: Državni arhiv za Međimurje
Trajanje programa: trajno postavljen
Digitalni fond Državnog arhiva za Međimurje rezultat je suradnje Državnog arhiva za Međimurje, Pokrajinskog arhiva Maribor te Hrvatskog državnog arhiva. Projekt obuhvaća digitalizirano arhivsko gradivo nastalo temeljem izvornog gradiva koje se čuva u Mariboru i Zagrebu, a važno je za povijest Međimurja. Projektom je obuhvaćena digitalizacija relevantnih matičnih knjiga, arhivskog gradiva Mađarskog kraljevskog građevnog ureda Zalaegerszeg i arhivskog gradiva Pavlinskog samostana sv. Jelene u Šenkovcu.
Gradivo Matičnih knjiga obuhvaća matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za područje čitavog Međimurja s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Matične knjige su podijeljene na građanske (državne ili civilne) matične knjige, matične knjige Židovske općine Čakovec te matične knjige rimokatoličkih župa. Digitaliziran je onaj dio matičnih knjiga koji nedostaju u Državnom arhivu za Međimurje.
Gradivo Mađarskog kraljevskog građevnog ureda Zalaegerszeg obuhvaća nekolicinu predmeta s početka 20. stoljeća vezanih uz gradnju, obnovu i adaptaciju objekata na području Međimurja. Predmeti se većinom odnose na sakralne objekte i župne dvorove te školske zgrade, a manjim dijelom na zgrade tadašnjih pravosudnih tijela, te gospodarske i infrastrukturne objekte (ceste, mostovi, kanalizacija).
Gradivo Pavlinskog samostana sv. Jelene u Šenkovcu pokriva razdoblje od 14. do 18. stoljeća te se odnosi na imovinsko-pravne poslove samostana, njegove povlastice, privilegije i obveze.
Državni arhiv u Osijeku
Kamila Firingera 1, Osijek
9. lipnja 2020.
I.
12:00 – 12:30 sati
Virtualna izložba Osječke katastrofe u arhivskim zapisima
Internetske poveznice događaja:
http://www.dao.hr/;
https://www.facebook.com/Dr%C5%BEavni-arhiv-u-Osijeku-DAOS-733923473389468/
Autorica on line kataloga: Erika Žilić Vincetić
Odabir gradiva: Vesna Božić-Drljača, Dinko Cindrić, dr. sc. Danijel Jelaš, Dražen Jurković, Manuela Kozić, dr. sc. Dražen Kušen, Pavo Pavlik
Trajanje programa: trajno postavljen
Državni arhiv u Osijeku je iz svog fundusa odabrao i u izložbi Osječke katastrofe u arhivskim zapisima predstavio raznovrsne arhivske izvore koji na brojne načine tematiziraju povijesne pojave katastrofa u osječkoj prošlosti, zapise i vizualne materijale povezane s njima. Izložba svjedoči o katastrofalnim detaljima ili opisima povijesnih trenutaka ili razdoblja povezanih s masovnim bolestima, velikim poplavama, olujama, potresima, požarima i ratnim bombardiranjima, kao i o tragovima koji su ostajali kao posljedice tih katastrofa.
II.
9:00 – 18:00 sati
Državni arhiv u Osijeku
Dan otvorenih vrata arhiva
Autori programa: arhivisti Državnog arhiva u Osijeku
Organizirana stručna vodstva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite i uz prethodnu najavu telefonom ili e-poštom, Dan otvorenih vrata arhiva obuhvatit će stručno vodstvo kroz arhivska spremišta, izložbeni prostor, čitaonicu, knjižaru i suvenirnicu Državnog arhiva u Osijeku na adresi u kojoj Arhiv boravi od 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe. Ima oko 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremišta otpada oko 1500 kvadratnih metara, a ostalo na druge javne prostore za korisnike te radne prostorije djelatnika. Nakon Domovinskog rata, obnovljena je 1996. i dodatno uređivana 2018. i 2019. godine. Posjetitelji će imati prilike s jedne strane vidjeti izgled zatvorenih arhivskih spremišta i arhivsko gradivo koje se u njima čuva, a s druge strane proći kroz sve otvorene arhivske prostore s javnom namjenom, kao i dio arhivske knjižnice. U arhivskoj knjižari i suvenirnici susrest će se s bogatstvom arhivskih izdanja i zanimljivim suvenirima.
III.
9:00 – 18:00 sati
Državni arhiv u Osijeku, prijemni ured - knjižara/suvenirnica
Vodstvo kroz arhivska izdanja i njihova promotivna prodaja
Autori programa: Djelatnici DAOS
Stručni djelatnici arhiva, uz poštivanje propisanih mjera zaštite, posjetitelje će upoznati s objavljenim arhivskim izdanjima, uz mogućnost kupnje arhivskih suvenira i knjiga po promotivnim cijenama. Radi se o više od 120 izdanja iz bogate izdavačke djelatnosti Državnog arhiva u Osijeku, među kojima se posebno ističu stručno-znanstveni časopis Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, te dva značajna izdavačka niza, Kanonske vizitacije (završen niz) i Izvori za povijest Osijeka i Slavonije (kontinuirani niz). Svojom izdavačkom djelatnošću arhiv nudi veliki nakladnički mozaik različitih izdanja povezanih s arhivom, arhivskom baštinom, poviješću Osijeka, Slavonije, Baranje i Srijema, u užem i širem smislu. Svaka od tih publikacija je jedna od kockica koja nama i budućim generacijama razotkriva vezu čovjeka, prostora i zbivanja u vremenu koje kao osobe i zajednica živimo i oblikujemo.
IV.
19:00 – 20:00 sati
Državni arhiv u Osijeku
Predstavljanje knjige Građani Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809.-1850.
Knjigu realizirali: Eldina Lovaš (priređivačica i autorica uvodne studije), dr. sc. Danijel Jelaš (urednik), mr. sc. Ladislav Dobrica (recenzent), dr. sc. Robert Skenderović (recenzent)
Knjiga Građani Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809.-1850., dio nakladničkog niza Izvori za povijest Osijeka i Slavonije DAOS, donosi informacije dvaju arhivskih izvora o stanovnicima grada Osijeka u navedenom vremenskom razdoblju. Riječ je o evidencijama: Upisnik građana i Knjiga začasnih građana. Upisnik građana je abecedni popis svih osoba koje su od 1809. do 1850. postale dijelom gradske općine, dok je Knjiga začasnih građana kronološki popis koji se nastavio koristiti kao evidencija počasnih građana Osijeka nakon ukidanja feudalizma i uspostave novog ustrojstva gradske uprave 1850. godine i čuva se u fondu Gradsko poglavarstvo Osijek, kao dio serije Zbirka isprava. Značaj ove dvije evidencije leži u činjenici kako je riječ o unikatnim dokumentima na temelju kojih je moguće identificirati sve one (ili gotovo sve one) stanovnike Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka koji su imali status građana. Osim toga, evidencije sadrže specifične demografske podatke kakvi ne postoje ili ih nije jednostavno pronaći u drugim izvorima. Pridodamo li rečenom i sve veći interes istraživača demografske povijesti za gradivo Državnog arhiva u Osijeku, kao i onih što se bave osječkim temama 19. stoljeća, jasno je da je ideja da se navedeni izvorni podatci sistematiziraju i objave posve opravdana. Uvodna studija autorice Eldine Lovaš donosi korisne povijesno-demografske analize i zaključke, čime se dodatno produbljuju i upotpunjuju postojeća saznanja o gradu i njegovim stanovnicima u prvoj polovici 19. stoljeća te se otvara prostor za daljnja istraživanja.
Državni arhiv u Pazinu
Vladimira Nazora 3, Pazin
9. lipnja 2019.
Internetska poveznica događaja: www.dapa.hr
12:00 sati
Otvorenje virtualne izložbe Prirodne nepogode i zarazne bolesti na području Pazinštine
Autorice programa: Maja Milovan, Mirela Mrak
Trajanje programa: 9. lipnja – 4. rujna 2020.
U kontekstu tradicionalnog obilježavanja Međunarodnog dana arhiva, Državni arhiv u Pazinu virtualnom se izložbom Prirodne nepogode i zarazne bolesti na području Pazinštine priključuje navedenoj manifestaciji predstavljajući zanimljive izvatke iz arhivskog gradiva vezane uz različite prirodne nepogode (tuče, suše, požari, poplave i sl.) i zarazne bolesti (tifus, sifilis, kolera, šarlah i dr.) koje su zadesile područje Pazinštine tijekom 19. i 20. stoljeća. Cjelokupno je gradivo, prikazano unutar izložbe (fotografije i zapisi), pohranjeno u Državnom arhivu u Pazinu. Svrha je izložbe omogućiti širem krugu ljudi uvid u izbor iz fundusa bogatog arhivskog gradiva pazinskog arhiva te i ovom prilikom predstaviti Arhiv kao nezaobilazno mjesto kulturnih zbivanja.
Državni arhiv u Rijeci
Park Nikole Hosta 2, Rijeka
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događanja: www.riarhiv.hr
I.
Predstavljanje Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci, sv. 61-62/2019
Državni arhiv u Rijeci, povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., mrežno predstavlja Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci svezak 61-62/2019 koji tematski obrađuje razdoblje D'Annunzijeve okupacije Rijeke. Na mrežnim stranicama (vjesnik.riarhiv.hr) kreiranim za tu namjenu, objavljuje se uvodnik, cjeloviti članci i prateći ilustrativni materijal iz fundusa Državnog arhiva u Rijeci. Navedena stranica ubuduće će poslužiti kako platforma za predstavljanje svih do sada objavljenih izdanja ovog časopisa.
II.
Predstavljanje digitalnog gradiva tematski vezanog uz posjet pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj u lipnju 2003. godine
Na inicijativu arhivskog savjetnika Zorana Stankovića, Državni arhiv u Rijeci je, od fotografa Nikole Kurtija preuzeo digitalne fotografije tematski vezane uz treći posjet pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj u lipnju 2003. godine. Tom prilikom, u Hrvatskoj iznimno omiljeni papa Ivan Pavao II, posjetio je Rijeku, Dubrovnik Đakovo, Osijek i Zadar. U sjećanje na ovaj događaj, koji je ujedno bio 100. službeno putovanje pape Ivana Pavla II. izvan Vatikana i Italije, te povodom 100. godišnjice njegovog rođenja Državni arhiv u Rijeci i Foto Kurti mrežno predstavljaju izbor iz preuzete dokumentacije. Fotografije se mogu pregledati na stranicama (ivanpavaoII.riarhiv.hr).
Državni arhiv u Sisku
Frankopanska 21, Sisak
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica svih događanja: www.dask.hr
I.
Predstavljanje programa Nove mrežne stranice Državnog arhiva u Sisku
Autorice programa: Nela Kušanić, Martina Vipotnik, Snježana Žegor
Trajanje programa: trajno postavljen
Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020., Državni arhiv u Sisku, pokreće vlastite nove mrežne stranice, poboljšanu, moderniju i funkcionalniju verziju dosadašnjih.
II.
Otvorenje on line izložbe Projekti i nacrti javnih zgrada u Sisku
Autorica programa: Snježana Žegor
Trajanje programa: 09. – 30. 06. 2020.
Državni arhiv u Sisku koristi isti povod za pokretanje vlastitih on line izložaba. Prva u seriji je izložba više arhivistice Snježane Žegor Projekti i nacrti javnih zgrada u Sisku, koja se može pogledati na navedenim mrežnim stranicama.
Državni arhiv u Splitu
Ulica glagoljaša 18, Split
9. lipnja 2020.
Internetske poveznice događaja:
http://www.das.hr/katastrofe-u-arhivima-24-lipnja-1969-vatrena-noc/;
www.facebook.com/Dr%C5%BEavni-arhiv-u-Splitu-218105292279561/
Otvorenje virtualne izložbe Katastrofe u arhivima: 24. lipnja 1969. – vatrena noć
Autori programa: Gordan Buble, Bruna Horović Vuković, Vendi Ganza Marušić
Trajanje izložbe: lipanj – listopad 2020.
Virtualna izložba Katastrofe u arhivima: 24. lipnja 1969. – vatrena noć donosi tijek događaja vezanih uz katastrofalni požar u izmještenom spremištu tadašnjeg Historijskog arhiva u Splitu (sjeverozapadna kula Palače), koji se dogodio u ljetnoj noći s 23. na 24. lipnja 1969. Tada je u potpunosti uništeno 25 arhivskih fondova novijeg gradiva, a 28 fondova je djelomično izgorjelo.
Namjera je ovom virtualnom izložbom podsjetiti na najteže stradanje arhivskog gradiva u povijesti Državnog arhiva u Splitu. U sklopu izložbe biti će objavljene fotografije uništenog i oštećenog gradiva te njegove sanacije uz popratne tekstove.
Državni arhiv u Šibeniku
Velimira Škorpika 6/A, Šibenik
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događanja: www.dasi.hr
Predstavljanje programa Nove mrežne stranice Državnog arhiva u Šibeniku
Autor programa: Državni arhiv u Šibeniku
Trajanje programa: trajno postavljen
Povodom Međunarodnog dana arhiva 2020. Državni arhiv u Šibeniku će predstaviti vlastite nove mrežne stranice, s digitalnim arhivom i prigodnom virtualnom izložbom.
Državni arhiv u Varaždinu
Trstenjakova 7, Varaždin
9. lipnja 2020.
12:00 sati
Otvorenje izložbe Arhiv obitelji Puttar – obiteljski arhivi kao povijesni izvori
Autor izložbe: Damir Hrelja
Trajanje programa: 9. lipnja – 17. srpnja 2020.
Izložba Arhiv obitelji Puttar – obiteljski arhivi kao povijesni izvori kroz 19 izložbenih plakata s 200-tinjak digitalnih snimaka gradiva i 20-tak izloženih originala predstavlja izbor najvrjednijeg gradiva arhiva obitelji Puttar. Spomenuti arhiv sadrži arhivsko gradivo koje vremenski obuhvaća razdoblje od kraja 19. do početka 21. stoljeća i koje svjedoči o povijesti ove značajne varaždinske građanske obitelji (Radosla Putar, Nada Puttar Gold), te je svjedok regionalne, pa i nacionalne povijesti u rasponu većem od jednog stoljeća. Unutar arhiva, svojom se vrijednošću kao povijesni izvori posebno ističu dnevnički zapisi Velimira Puttara (12 bilježnica), koji vrlo detaljno prate događanja od 1922. do 1985., te su posebno vrijedni dnevnici vezani uz II. svjetski rat. Velimir Puttar je svoj vojni put, kao pripadnik 3. Novačke pukovnije u Zagrebu, započeo 1942. U svibnju 1943. upućen je u Središnju Domobransku školu u Varaždinu. Od ožujka 1944. do kraja rata služio je kao pripadnik Hrvatske Protuzrakoplovne Legije na području Protektorata Češke i Moravske, te u Njemačkoj i Austriji. U svibnju 1945., po povratku na obiteljsko imanje Seketin nedaleko Varaždina, uhićen je i sudjelovao je na Križnom putu.
Vrijedan povijesni izvor unutar arhiva Puttar, koji prate navedene dnevničke zapise Velimira Puttara, čini i bogato fotografsko gradivo, a posebnu zanimljivost predstavljaju pisma poznatog hollywoodskog direktora fotografije, filmskog režisera i producenta, Rudolpha Matéa.
Krajnji cilj ove izložbe, osim prezentacije reprezentativnih dijelova arhiva obitelji Puttar, je ukazati na vrijednost obiteljskih i privatnih arhiva i potaknuti građane na njihovo očuvanje, ali i na njihovu pohranu u arhivske ustanove, bilo kao poklon, otkup ili u obliku digitalnih presnimki. Izložbu možete pogledati i na internetskoj poveznici: dav@dav.hr
Državni arhiv u Virovitici
Trg bana J. Jelačića 24, Virovitica
9. lipnja 2020.
Internetske poveznice događanja:
www.davt.hr;
www.icv.hr
Predstavljanje programa Virutalne izložbe Državnog arhiva u Virovitici
Trajanje programa: trajno postavljen
Državni arhiv u Virovitici osnovan je 16. listopada 2008. temeljem Uredbe o osnivanju Državnog arhiva u Virovitici (NN 121/2008), koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Tijekom dosadašnjeg rada ustanova je osobitu pažnju posvećivala organizaciji kulturno-prosvjetnih aktivnosti, od kojih se naročito ističu izložbe priređene u samostalnoj produkciji.
Međunarodni dan arhiva u 2020. Državni arhiv u Virovitici obilježava kreiranjem sljedećih vlastitih virtualnih samostalnih izložbi, realiziranih u razdoblju od 2014. do 2019. godine:
1. Tragom zaboravljenog rata kroz Viroviticu, 2014.,
2. Povijest virovitičkog školstva, 2015.,
3. Plemići i velikaši Virovitičke županije, 2015.,
4. 110 godina nogometa u Virovitici, 2018.,
5. Državni arhiv u Virovitici – naših deset godina, 2018.,
6. Slatinski biser – pjenušac vlastelina Schaumburg-Lippe, 2019.,
7. Poslovna pisma – memorandumi ustanova i gospodarskih subjekata od Virovitičke županije do Virovitičko-podravske županije, 2019.
Državni arhiv u Vukovaru
Županijska 66, Vukovar
9. lipnja 2020.
Internetska poveznica događaja: www.davu.hr
12:00 – 13:00 sati
Predavanje Elementarne nepogode u prošlosti Vukovarsko-srijemske županije
Autor programa: Stjepan Prutki
Virtualno predavanje uz prezentaciju Elementarne nepogode u prošlosti Vukovarsko-srijemske županije uvod je u pripremu postava izložbe, osmišljene povodom Međunarodnog dana arhiva 2020. godine. Sadržaj je vezan uz prikaz šarolikosti i bogatstva arhivskog i muzejskog gradiva koje u rasponu od 18. do 20. stoljeća svjedoči o pojavama i razmjerima elementarnih nepogoda poput bolesti (epidemije kuge, kolere, velike boginje i drugih bolesti), pogubnih poplava savskog i dunavskog porječja, potresa i požara, koje su u vidu prirodnih katastrofa zahvaćale prostor današnje Vukovarsko-srijemske županije. Odabrana foto-dokumentacija, arhivski zapisi i tiskovine iz fondova i zbirki Državnog arhiva u Vukovaru, Hrvatskog državnog arhiva i Gradskog muzeja u Vukovaru svjedoče i o posljedicama koje su nepogode donijele po život, rad i običaje ljudi, te mjerama koje su, u vidu urbanističko-infrastrukturnih regulacija i primjena higijensko-zdravstvenih standarda, tadašnje vlasti, sukladno tehničkim i razvojnim mogućnostima, poduzimale kako bi se posljedice katastrofa svele na najmanju moguću mjeru.
Predavanje je namijenjeno svim zainteresiranim skupinama građanstva koje se želi upoznati s okolnostima pojave i mjera ublažavanja elementarnih nepogoda našeg kraja kroz povijest, s ciljem isticanja arhivske baštine kao čuvara sjećanja i izvora učenja o razumijevanju zavičajne povijesti.
Državni arhiv u Zadru
Ruđera Boškovića bb, Zadar
Pozivnica
9. lipnja 2020.
I.
12:00 sati
YouTube kanal Državnog arhiva u Zadru: https://www.youtube.com/channel/UCdDqbn-4OL4w4e_ZspVXOSg
Predavanje O prošlosti i sadašnjosti Arhiva Ninske biskupije
Predavač: Oliver Modrić
Oliver Modrić kroz predavanje O prošlosti i sadašnjosti Arhiva Ninske biskupije daje pregled stradanja arhivskog gradiva arhiva Ninske biskupije tijekom 16. i 17. stoljeća, uvjetovano povijesnim događajima i prirodnim katastrofama, koje su uzrokovala štete i stradanja i druge pokretne i nepokretne imovine navedene biskupije.
Za potrebe predavanja koristi povijesne izvore iz fonda Arhiva Zadarske nadbiskupije HR-AZDN-17. Ninska biskupija (1557.-1830.), koji obuhvaća 74 arhivske kutije i 5 knjiga, odnosno količinu od 7,4 d/m gradiva. Pretpostavlja se kako je Ninska biskupija postojala već u vrijeme prvih kršćanskih biskupija. Svakako je postojala od vremena biskupa Teodozija s kraja 9. stoljeća. Ukinuta je 1828. i pripojena Zadarskoj nadbiskupiji 1830. godine. U prvoj polovici 20. stoljeća postojale su inicijative za njenom obnovom.
II.
Internetska poveznica događaja:
https://www.dazd.hr/hr/knjige/libellus-policorion-rogovski-kartular
Predstavljanje digitalnog izdanja naslova Libellus Policorion – Rogovski kartular iz 14. stoljeća
Autor programa: Državni arhiv u Zadru
Trajanje programa: trajno postavljen
U Državnom arhivu u Zadru čuva se vrlo vrijedan arhivski fond HR-DAZD-337. Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu (1058.-1774), koji sadrži 6 kutija i 200 pergamena odnosno količinu od 1 d/m gradiva. Unutar njega se nalazi samostanski kartular Libellus Policorion, izvornog naslova Libellus Policorion, qui et Topicus uocatur, iz 14. stoljeća. Kartular je historiografski prozvan i Rogovskim kartularom, prema nazivu samostanskog posjeda Rogovo u biogradskom zaleđu, jer su se kroz taj pridjevak pokušale povezati dvije povijesne epizode vezane uz benediktinsku zajednicu koja i danas postoji kao jedina živuća muška redovnička zajednica u Hrvatskoj koja se može podičiti ranosrednjovjekovnim statusom kraljevskog samostana (monasterium regale).
Predmetni kartular pisan je srednjovjekovnim latinskim jezikom na knjižnoj gotici bolonjskoga tipa (littera Bononiensis) i sadrži prijepise isprava i popise samostanskih dobara kako onih na širem biogradskom području tako i onih na otoku Pašmanu u vremenskom razdoblju od 1060. do 1369. godine i to prvo Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu, a zatim Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu.
U kartular je upisano sveukupno 138 isprava i zapisa. Od toga razdoblju od 11. do 14. stoljeća pripadaju 133 isprave i zapisa. Kodeks je pripremljen od fine ovčje pergamene svijetle boje.
III.
Internetska poveznica događaja:
https://www.dazd.hr/hr/izdavastvo-knjige
Prigodna prodaja izdanja Državnog arhiva u Zadru
Autorica programa: Državni arhiv u Zadru, Odjel arhivske knjižnice (Milenka Rogić)
Trajanje programa: 8. – 12. lipnja 2020.
Odjel Arhivske knjižnice organizira prigodnu prodaju izdanja Državnog arhiva u Zadru uz popust od 50% na sva raspoloživa izdanja knjiga i kataloga. Popis izdanja s cijenama na koje se odobrava popust nalazi se na mrežnoj stranici Državnog arhiva u Zadru (poveznica: https://www.dazd.hr/hr/izdavastvo-knjige).
Svi zainteresirani mogu se javiti na e-mail: knjiznica@dazd.hr ili broj telefona 023/627 354 putem kojih će dobiti sve potrebne upute.
Državni arhiv u Zagrebu
Opatička 29, Zagreb
9. lipnja 2020.
Internetske poveznice događaja:
www.daz.hr/medunarodni-dan-arhiva-2020;
https://www.facebook.com/events/325751148830945/
12:00 sati
Virtualno otvorenje izložbe Državni arhiv u Zagrebu u kontekstu zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020.
Autori izložbe: Mihaela Barbaric, Darko Rubčić
Trajanje izložbe: 9. lipnja − 1. rujna 2020.
Razoran potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. i uzrokovao štetu nesagledivih razmjera na građevinama na području grada, posljedice je ostavio i na zgradi Državnog arhiva u Zagrebu u Opatičkoj 29, palači Erdody-Drašković, zaštićenom pojedinačnom kulturnom dobru. Virtualna izložba prikazuje dokumentarne fotografije koje kronološki prate zbivanja koja su se odvijala neposredno nakon potresa u Državnom arhivu u Zagrebu.
Fokus fotodokumentacije stavljen je na ozbiljna oštećenja koja je pretrpila zgrada Arhiva te na proces sanacije istih, koje su još u tijeku, te na postupak preventivnih mjera zaštite arhivskoga gradiva.
Realizacijom ove izložbe želja je upoznati javnost s krhkošću kulturnih spomenika naspram prirodnih nepogoda, te potrebom za intenziviranjem zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine kako bi se za buduće generacije sačuvali tragovi postojanja i kulturnog identiteta Zagreba i njegovih stanovnika.
Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata
Marulićev trg 21, Zagreb
9. lipnja, 2020.
Internetska poveznica događaja: www.arhiv.hr
Otvorenje izložbe Katastrofe
Trajanje izložbe: 9. lipnja – 15. rujna 2020.
Hrvatski državni arhiv i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata pripremili su izložbu fotografija Katastrofe prigodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana arhiva. Prije 140 godina zbio se Veliki potres u Zagrebu, a prije nepuna tri mjeseca, 22. ožujka, Zagreb se snažno zatresao još jednom. Samo u posljednjem stoljeću u svijetu su se dogodili desetci tisuća katastrofa, a u prosjeku su odnosili 50 000 žrtava na godinu! Jesmo li uspavani? Može li se proaktivnije preventivno djelovati? Svodi li se prevencija često na formu? Doprinosimo li značajno nekim prirodnim promjenama ili se njima manipulira? Jesu li neke nesreće nužne? Čini se da je u posljednje vrijeme katastrofičnih pojava sve više. Brzo se na njih navikavamo, ali još brže odvikavamo. Izložbu možete pogledati u prostoru Arhiva od 9. lipnja do 15. rujna, od ponedjeljka do petka, od 9 do 14 sati.