Izdanja HDA u 2018. godini
Arhivski vjesnik 61/2018. Urednica: Rajka Bućin Zagreb, 2018. Cijena: 70 kn
Arhivski vjesnik 61/2018. redovno je izdanje HDA, podijeljeno na pet stalnih rubrika. Rubrika Rasprave i članci donosi devet članaka iz područja arhivske teorije i prakse, povijesti institucija, kao i zanimljivosti iz arhivskih fondova i zbirki. Od navedenih devet članaka, tri nose kategorizaciju izvornoga znanstvenog rada, pet članaka kategorizirani su kao pregledni radovi, a jedan kao stručni rad. Rubrika Događanja donosi jedanaest izvješća s različitih stručnih i znanstvenih skupova i događanja, dok rubrika Prikazi i recenzije broji dvanaest prikaza stručne i znanstvene literature iz područja informacijskih i povijesnih znanosti. Rubrika Nekrolozi posvećena je sjećanju na kolege: dr. sc. Andreja Čabotareva, povjesničara, arhivista i arheologa koji je djelovao u Hrvatskom državnom arhivu i Hrvatskom institutu za povijest i Andriju Lukinovića, dugogodišnjeg arhivskog savjetnika Hrvatskog državnog arhiva i svećenika Zagrebačke nadbiskupije.
Fontes 24/2018 Urednik: Ladislav Dobrica Zagreb, 2018. Cijena: 70 kn
U časopisu Fontes - Izvori za hrvatsku povijest 24/2018. objavljen je dio dnevnika Emilija Laszowskog pisanog u razdoblju 1914.-1918., koji se čuva u Hrvatskome državnom arhivu, u osobnom fondu HR-HDA-806. Laszowski, Emilij. Emilij Laszowski, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u Zemaljskom/Državnome arhivu u Zagrebu (danas Hrvatski državni arhiv), jedan je od stožernih čuvara hrvatske kulturne baštine. Laszowski je Dnevnik počeo pisati krajem osamdesetih godina 19. stoljeća i nastavio to činiti do kraja svojeg života. Čitajući stranice Dnevnika čitatelju se razotkrivaju osjećanja i promišljanja Laszowskog tijekom ratnih godina te političkih i društvenih promjena koje su uslijedile na kraju rata. Priređivač dnevničkih zapisa, koje je popratio uvodnom studijom i bilješkama, je dr. sc. Mario Stipančević, pročelnik Zavoda „Ivan Kukuljević Sakcinski“ Hrvatskoga državnog arhiva. Kazala je izradio Igor Vujatović, arhivist Državnog arhiva u Sisku. Dijelove Dnevnika koji su bili napisani latinskim, njemačkim i mađarskim jezikom priredili su Danijela Marjanić, viša arhivistica Hrvatskoga državnog arhiva (njemački jezik), dr. sc. Éva B. Halász, znanstvena suradnica na projektu Mađarske akademije znanosti (mađarski jezik) te mr. sc. Ladislav Dobrica, viši arhivist Hrvatskoga državnog arhiva (latinski jezik).
Privid demokracije. Sabor u prvim godinama komunističke Hrvatske (1945. – 1953.) Autor: Nenad Bukvić Zagreb, 2018. Cijena: 120 kn
Povijesna studija o organizaciji i djelovanju Hrvatskoga sabora u razdoblju od 1945. do 1953. prilog je poznavanju institucionalne i političke povijesti u Hrvatskoj – Jugoslaviji u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata. Rezultat je opsežnog istraživanja izvornoga arhivskoga gradiva koje se čuva u petnaestak različitih fondova i zbirki Hrvatskoga državnog arhiva, onodobnoga tiska te relevantne strane i domaće literature. Riječ je o proširenoj doktorskoj disertaciji obranjenoj na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Kroz desetak poglavlja autor opisuje različite aspekte rada Sabora u tom razdoblju, uspoređujući ih s obilježjima predstavničkih i zakonodavnih tijela tadašnje savezne države i drugih njezinih republika članica, ali i drugih europskih država u kojima je u tom razdoblju bila uspostavljena komunistička vlast. U prvih nekoliko poglavlja naglasak je na analizi Sabora kao institucije i njegova položaja u sustavu vlasti: analizira se njegov ustroj i način rada, odnos između formalnog ustavnog i stvarnog položaja u sustavu vlasti, podjela poslova/ovlasti između savezne i republičke razine, odnosi s drugim republičkim institucijama te Komunističkom partijom Hrvatske kao dominantnom političkom snagom u zemlji. U drugom dijelu knjige kroz više se poglavlja govori o saborskim zastupnicima, utjecaju Sabora na svakodnevni život stanovništva, te njegovim aktivnostima u međunarodnim okvirima. Opisane su dobna, spolna, nacionalna, obrazovna, socijalna i politička struktura zastupnika, njihova prava (povlastice) i obveze te aktivnosti kroz Klub zastupnika Narodne fronte Hrvatske u Saboru, ali i izvan sabornice. Istražena je komunikacija Sabora s građanima: način na koji se ostvarivala i njezin sadržaj – motivi zbog kojih su se građani obraćali Saboru. Opisane su i aktivnosti koje je vlast poduzimala kako bi se u široj javnosti promoviralo i što dosljednije primjenjivalo novo zakonodavstvo. Daje se pregled vanjskopolitičkih tema na sjednicama Sabora, kronologija posjeta parlamentarnih i drugih stranih delegacija, opisuju se susreti sa stranim diplomatskim predstavnicima u Jugoslaviji te odnos prema hrvatskome iseljeništvu. Knjiga sadrži četrdesetak tablica i stotinjak ilustracija uglavnom u boji. Kao pomoć u pretraživanju sadržaja izrađena su kazala osobnih imena i zemljopisnih pojmova.
TVOJ DOVIJEKA:PISMA ANDRIJE ŠTAMPARA DESANKI RISTOVIĆ 1924. – 1941. Autorice: Stella Fatović-Ferenčić i Darija Hofgräff Zagreb, 2018. Cijena: 140 kn
Andriju Štampara, jednoga od najpoznatijih hrvatskih liječnika 20. stoljeća te istaknutoga javnozdravstvenoga radnika, i Desanku Ristović, liječnicu koja se istaknula u razvoju zdravstvene zaštite školske djece, povezivalo je mnogo toga. Bili su kolege, suradnici koji su dijelili istu zdravstvenu ideologiju, ali i supružnici. Pisma što ih je Štampar uputio supruzi u razdoblju od 1924. do 1941. dotiču se i brojnih suvremenika iz javnoga života te osvrću na Štamparov život u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Hrvatskoj i Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevini Jugoslaviji.
ZAPISNICI VLADE NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE 1945. – 1953. Autor: Nenad Bukvić Zagreb, 2018. Cijena: 100 kn
U knjizi su objavljena 82 zapisnika sa sjednica Vlade Narodne Republike Hrvatske održanih od 8. svibnja 1945. do 26. siječnja 1953. godine sa svim izvorno priloženim prilozima (materijalima uz sjednice). Zbog svoje izvorne dokumentarne vrijednosti, knjiga je primarno upućena znanstvenoj i stručnoj javnosti, posebno povjesničarima i politolozima koji istražuju političku i društvenu povijest Hrvatske u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Riječ je o vrijednom izvoru za institucionalnu povijest, posebno za povijest transformacije vlasti na svim područjima koju su provodili komunisti. No, s obzirom na raznolikost tema koje zahvaća, ova zbirka dokumenata (zapisnika i popratnih materijala) mogla bi biti zanimljiva i širim skupinama zainteresiranim za povijest druge polovice 20. stoljeća. Knjiga je obogaćena priređivačevim predgovorom i uvodnom studijom, kritičkim znanstvenim aparatom (više od 800 bilješki uz tekst) i četirima kazalima (osobnih imena, zemljopisnih pojmova, institucija, predmetno) koji doprinose razumijevanju i pretraživosti izvornoga teksta. Između ostaloga, objavljeni dokumenti donose detalje o poduzimanju mjera u vezi uspostave vlasti u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu. Sadrže i brojne podatke o problemima opskrbe, stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, prehrane i drugim svakodnevnim pitanjima stanovništva. Izvještaj o osnivanju i radu odjela za agrarnu reformu i kolonizaciju iz rujna 1945., te više verzija nacrta Zakona otkrivaju kako je osmišljena i provođena agrarna reforma i kolonizacija. Aktivnosti na poratnoj obnovi ilustrira pregled raspodjele sredstava za objekte lokalnoga značaja (škole, domovi kulture, sudske zgrade, policijske stanice, zgrade narodnih odbora, dječji domovi, zdravstvene stanice, obnova cesta, mostova, vodovoda i druge infrastrukture). Nadalje, podatci u zapisnicima otkrivaju razmjere oduzimanje privatne imovine po raznim osnovama, a posebno nacionalizaciji zbog čijeg je provođenja Vlada zaprimala brojne žalbe. Kroz rasprave o budžetu može se pratiti financijski i fiskalni odnos između Hrvatske i tadašnje savezne države. Od 1950. može se pratiti uvođenje samoupravljanja u poduzeća. Kroz dokumente se može pratiti i mehanizme funkcioniranja same Vlade kao transmisije Komunističke partije, promjene u strukturi i mjerodavnosti ministarskih resora, te dinamiku osnivanja/ukidanja raznih drugih administrativnih tijela.
ZAPISNICI IZVRŠNOG KOMITETA CENTRALNOG KOMITETA SAVEZA KOMUNISTA HRVATSKE (1959. - 1963.) Autorice: Tatjana Šarić i Marijana Jukić Zagreb, 2018. Cijena: 120 kn
Zapisnici sjednica Izvršnog komiteta Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (IK CK SKH), koje objavljuje Hrvatski državni arhiv, peti su nastavak nakladničke cjeline zapisnika sjednica IK CK SKH. Kronološki se ova publikacija nastavlja na prethodne edicije zapisnika sjednica Politbiroa / Izvršnoga komiteta CK SKH, od kojih posljednja završava s ožujkom 1959. Ova edicija obuhvaća razdoblje od travnja 1959. do kraja studenoga 1963. (ukupno 53 sjednice). Pri objavi dokumenata zadržali smo, kao i u prethodnim edicijama, uobičajeni pristup objavi izvornoga arhivskoga gradiva – zapisnici koji su u izvorniku pisani pisaćim strojem objavljuju se s pripadajućim prilozima i sa svim izvornim jezičnim, stilskim i gramatičkim nepravilnostima, a ispravljane su samo očite slovne pogreške.
TRAGOM PROŠLOSTI – HRVATSKA 1968., katalog izložbe Autori: Tatjana Šarić, Mario Fabekovec, Marijana Jukić i Mladen Burić Zagreb, 2018. Cijena: 20 kn
Katalog istoimene izložbe kojom se nastojalo objediniti najvažnija zbivanja u Hrvatskoj te godine, a vezano uz teme iz politike, gospodarstva, kulture, znanosti i sporta. Niz izloženih dokumenata je dio gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, koji razotkriva tadašnje političke prilike u državi te oslikava svakodnevnicu građana Hrvatske. Zanimljivost je i činjenica što je dio gradiva u ovoj publikaciji po prvi puta objavljen.
TKO SU BILI TI „STRAŠNI HRVATI“?, katalog izložbe Autor: Damir Stanić Zagreb, 2018. Cijena: 20 kn
Katalog istoimene izložbe postavljene u Hrvatskom državnom arhivu u sklopu međunarodne konferencije povodom 400. godišnjice početka Tridesetogodišnjeg rata „Kronike plaćenika. Legende i stereotipi“ u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatskog državnog arhiva. Na izložbi je prikazan izbor iz arhivskog, slikovnog i bibliotečnog gradiva o sudjelovanju Hrvata u Tridesetogodišnjem ratu koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, Austrijskom državnom arhivu, Arhivu Republike Slovenije, Vojnopovijesnom muzeju u Beču te Vojnom muzeju u Stockholmu. Prezentirano je gradivo o nizu još uvijek nedostatno istraženih tema iz povijesti hrvatskih postrojbi u Tridesetogodišnjem ratu, od sudjelovanja u bitkama, problematike nasilja, njihova izgleda i opreme, do biografija istaknutih pojedinaca.
ARHEOLOGIJA OTPORA - OTKRIVANJE ZBIRKI KULTURNE OPOZICIJE U SOCIJALISTIČKOJ HRVATSKOJ, katalog izložbe Autori: Teodora Shek Brnardić i Nenad Bukvić Zagreb, 2018. Cijena: -
Katalog izložbe nastale u suradnji Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskog državnog arhiva predstavlja rezultate rada u okviru EU projekta COURAGE – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama pod koordinacijom Mađarske akademije znanosti i umjetnosti. Intenzitet kulturnog neslaganja u odnosu na režimsku politiku prezentiran je u rasponu od očita otpora kulturnih opozicionara u emigraciji do nekonformizma neoavangardnih umjetnika. Način na koji je režim tretirao neslaganje i suprotstavljanje službenoj kulturnoj politici prikazan je spisima državne i partijske kontrole. Tako su u izložbu među kulturne opozicionare uključeni emigranti, vjernici, disidenti, praksisovci, omladinci, umjetnici, feministice, kao i njihovi suzbijatelji – cenzori, ideolozi i udbaši. Teme su predstavljene slikovnim prikazom izložaka, citatom i kratkom interpretacijom. Kolaž izložaka upućuje na potencijale obrade teme kulturne opozicije koje tek treba ostvariti.
SUSRET KONZERVATORA I RESTAURATORA ARHIVSKOG I KNJIŽNOG GRADIVA I UMJETNINA NA PAPIRU, knjižica sažetaka Urednica: Andreja Dragojević Zagreb, 2018. Cijena: -
Knjižica sažetaka obuhvaća izlaganja i postere predstavljene na skupu koji je održan u Hrvatskom državnom arhivu u rujnu 2018. U radu skupa sudjelovali su konzervatori i restauratori zaposleni u državnim arhivima, kao i stručnjaci navedenoga područja iz drugih ustanova koji se bave arhivskim gradivom, knjižnom građom i umjetninama na papiru kako bi razmijenili iskustva, predstavili projekte na kojima rade, te temeljem stručnih obrazloženja istih, usvojili, utvrdili i poboljšali svoja znanja, kompetencije i vještine.
KONAC VELIKOGA RATA, knjižica sažetaka Urednik: Mario Stipančević Zagreb, 2018. Cijena: -
Znanstveni skup Konac Velikoga rata, održan u Hrvatskom državnom arhivu u studenom 2018., dio je četverogodišnjeg projekta Obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, kojim je krovna arhivska ustanova u Hrvatskoj nastojala pridonijeti razumijevanju razdoblja prošlosti od 1914. do 1918. godine. Dvodnevni znanstveni skup i knjižica sažetaka s programom rada i prilozima 29 domaćih i inozemnih izlagača o kontekstu razdoblja Prvog svjetskog rata, koje je značajno definiralo daljnje političko uređenje država, njihove ekonomske prilike te društvena kretanja unutar njih, predstavljaju simboličnu završnicu projekta.
S LJUDEVITOM KROZ ARHIV, slikovnica Autorica: Darija Hofgräff Zagreb, 2018. Cijena: 40 kn
Dječak Ljudevit star šest godina, dolazi u obilazak Hrvatskoga državnog arhiva. Tamo se susreće s novim pojmovima, koji će mu konačno razriješiti dilemu što su to arhivi, a što knjižnice. Uz ugodno druženje s teta Anom doznat će puno toga o zgradi Hrvatskoga državnog arhiva, kao i važnosti povijesnih dokumenata koji se tamo čuvaju. Slikovnica je namijenjena uzrastu od 6 do 10 godina, kao i svim onima koji još nisu posjetili Hrvatski državni arhiv.