Svetozar Borojević od Bojne (2. prosinca 1856. Umetić - Mečenčani, - Klagenfurt, 23. svibnja 1920.) bio je austrougarski vojskovođa (Feldmarschall) i jedan od zapovjednika austougarskih postrojbi na Istočnom bojištu u Galiciji protiv Rusije 1914. i 1915. te na Jugozapadnom bojištu na rijeci Soči protiv Italije 1915.-1918. Na Soči je preuzeo zapovjedništvo austrougarske 5. armije. Nakon njezina preustroja u svibnju 1917. zapovjednik je Sočanske armije (Isozno-Armee). Njegovo vojno umijeće kao vrhunskoga stratega veže se uz ratne operacije protiv talijanskih oružanih snaga na rijekama Soči i Piavi. Ukupno je bilo 15 bitaka, od kojih 12 na Soči i 3 na Piavi. Svojom obrambenom strategijom svrstao se u red najznačajnijih vojskovođa Prvog svjetskog rata stekavši naziv „Lav sa Soče“. Zbog svojih ratnih zasluga bio je 1918. promaknut u čin vojskovođe, kao jedini koji nije završio Terezijansku vojnu akademiju, koja je bila preduvjet za napredovanje do najviših vojnih činova.
Premda je iskazao lojalnost novoj državi (Kraljevini SHS), bio je protjeran iz domovine uz konfiskaciju imovine te je s obitelji u teškim materijalnim prilikama bez primanja živio u Austriji (Beč i uglavnom u Klagenfurtu). Umro je od posljedica moždanog udara i pokopan na gradskom groblju u Klagenfurtu. Njegovi posmrtni ostatci su bili preneseni u Beč i pokopani u arkade Središnjeg bečkog groblja, na počasnom mjestu uz samu crkvu (u blizini su pokopani Paula Preradović i general Stjepan Sarkotić).
Hrvatski državni arhiv je 2006. postavio izložbu povodom 150. obljetnice rođenja „Lava sa Soče“ autora Milana Pojića, 2015. je u časopisu Fontes-Izvori za hrvatsku povijest objavio izbor gradiva koje se čuva u ostavštini Svetozara Borojevića u Austrijskom državnom arhivu, te je 2018., u okviru projekta „Prvi svjetski rat“, o njemu donio prigodni sadržaj (http://prvisvjetskirat.arhiv.hr/Teme/ArticleId/1122/oamid/485).
Prikazano gradivo se čuva u fondovima i zbirkama HDA-a.
Izložba Vojskovođa Svetozar Borojević iz 2006.
Prigodni katalog